Sjedinjene Američke Države dat će Ukrajini licencu za proizvodnju raketa za protuzračni sustav Patriot, javljaju finski mediji uoči novih objava na samitu Sjevernoatlantskog saveza (NATO) u Ankari.
Prema pisanju finskih novina Iltalehti, koje se pozivaju na dva neimenovana izvora iz NATO-a, očekuje se da će službeni Washington objaviti velike vijesti za Ukrajinu koje se odnose upravo na ustupanje ove važne licence. Da se u diplomatskim krugovima uistinu očekuje odluka prema kojoj će Kijev dobiti dopuštenje za samostalnu proizvodnju cijelog sustava Patriot ili barem nekih njegovih ključnih dijelova, potvrdila je i dopisnica danske televizijske kuće TV2 Lise Toft Hessellund.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski već dugo u javnim istupima zagovara ideju da njegova zemlja sama počne proizvoditi rakete za ovaj napredni američki sustav kako bi smanjila ovisnost o stranim isporukama.
“Kada bi Ukrajina dobila američke licence za proizvodnju sustava Patriot, naša bi vlastita proizvodnja bila dovoljna za zaštitu Ukrajine, ali i za pomoć partnerima kojima je to potrebno”, izjavio je ukrajinski predsjednik, ponovivši taj apel još jednom.
Uz najavu ove velike vojno-tehnološke vijesti, američka novinska agencija Associated Press prenosi kako se očekuje da će američki predsjednik Donald Trump i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski održati i bilateralni sastanak na marginama dvodnevnog samita u glavnom gradu Turske.
Pod pritiskom službenog Washingtona, sve članice NATO-a osim Španjolske pristale su na prošlogodišnjem samitu u Haagu povećati obrambena izdvajanja na pet posto BDP-a do 2035. godine. Od toga se 3,5 posto odnosi na čiste obrambene izdatke, a preostalih 1,5 posto na troškove povezane s obranom poput kibernetičke sigurnosti. Američki veleposlanik pri NATO-u Matt Whittaker istaknuo je kako Poljska, Njemačka, skandinavske i baltičke države prednjače u ispunjavanju obveza, dok bi se Albanija, Češka i Slovenija mogle naći pod pritiskom jer bi ove godine mogle pasti ispod ranijeg praga od dva posto.
Jedna od ključnih tema bit će i nastavak financiranja oružja za Ukrajinu. Saveznici će potvrditi paket pomoći od 140 milijardi eura za ovu i iduću godinu, što uključuje 60 milijardi eura zajma Europske unije i bilateralna sredstva koja su članice već predvidjele proračunima, dok će ostatak biti nova sredstva. Pomoć će osigurati Kanada i europske države, s obzirom na to da su Sjedinjene Države nakon Trumpova povratka u Bijelu kuću odlučile u potpunosti obustaviti vojno financiranje Kijeva. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, koji stiže u Ankaru, očekuje da se u završnoj deklaraciji nađe i stavka o hitnoj pomoći za protuzračnu i proturaketnu obranu. U tom službenom dokumentu saveznici će potvrditi privrženost članku 5. o kolektivnoj obrani, proglasiti Rusiju dugoročnom prijetnjom, naglasiti da Iran nikada ne smije razviti nuklearno oružje te pozvati Teheran na poštivanje slobode plovidbe u Hormuškom tjesnacu.
