No, prema informacijama koje su za Reuters otkrila dva izvora upoznata sa situacijom, Kremlj je dostavio popis svojih zahtjeva. Kako navode izvori, službenici obje strane razgovarali su o uvjetima tijekom protekla tri tjedna. Iako još nije jasno što točno Rusija i predsjendik Putin uključuju u svoj popis, isti izvori tvrde da su zahtjevi opširni i slični onima koje je Moskva ranije postavljala, piše SkyNews.
Među tim zahtjevima istaknuti su: Izričito isključenje mogućnosti članstva Ukrajine u NATO-u; Sporazum kojim se zabranjuje razmještaj stranih trupa u Ukrajini; Međunarodno priznanje ruskih teritorijalnih pretenzija na Krim i četiri ukrajinske pokrajine.
Putinova spremnost još uvijek neizvjesna
Putinova spremnost na prihvaćanje prekida vatre još uvijek ostaje neizvjesna, a detalji dogovora tek trebaju biti finalizirani. Međutim, neki američki dužnosnici izražavaju bojazan da bi Putin, bivši agent KGB-a, mogao iskoristiti primirje kako bi dodatno podijelio SAD, Ukrajinu i Europu te potkopao bilo kakve buduće pregovore.
Raniji ruski uvjeti uključivali su nečlanstvo Kijeva u NATO-u, sporazum da se ne raspoređuju strane trupe u Ukrajini i međunarodno priznanje tvrdnje predsjednika Vladimira Putina da Krim i četiri pokrajine pripadaju Rusiji. Rusija je posljednjih godina također zahtijevala od SAD-a i NATO-a da se pozabave onim što je nazvala “korijenskim uzrocima” rata, uključujući širenje NATO-a prema istoku. Trump čeka Putinov odgovor o tome hoće li pristati na 30-dnevno primirje za koje je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u utorak rekao da će ih prihvatiti kao prvi korak prema mirovnim pregovorima.
Neki američki dužnosnici, zakonodavci i stručnjaci strahuju da bi Putin, bivši časnik KGB-a, iskoristio primirje kako bi intenzivirao, kako kažu, pokušaj podjele SAD-a, Ukrajine i Europe i potkopao sve pregovore. Rusko veleposlanstvo u Washingtonu i Bijela kuća nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentar. U Kijevu je ukrajinski predsjednik Zelenskij pozdravio ovotjedni sastanak u Saudijskoj Arabiji između američkih i ukrajinskih dužnosnika kao konstruktivan i rekao da bi se potencijalni 30-dnevni prekid vatre s Rusijom mogao iskoristiti za izradu šireg mirovnog sporazuma.
Zahtjevi slični onima posljednja dva desetljeća
Moskva je postavila mnoge od sličnih zahtjeva tijekom posljednja dva desetljeća, a neki su ušli i u službene pregovore sa SAD-om i Europom. Ranije je Moskva o njima razgovarala s Bidenovom administracijom na nizu sastanaka krajem 2021. i početkom 2022. dok su deseci tisuća ruskih vojnika na ukrajinskoj granici čekali naredbu za invaziju. Uključivali su zahtjeve koji bi ograničili vojne operacije SAD-a i NATO-a od istočne Europe do središnje Azije.
Iako je odbacila neke od uvjeta, Bidenova administracija nastojala je spriječiti invaziju surađujući s Rusijom oko nekoliko njih, prema dokumentima američke vlade koje su pregledali Reuters i više bivših američkih dužnosnika. Napor je propao i Rusija je napala 24. veljače 2022. Američki i ruski dužnosnici posljednjih su tjedana rekli da bi nacrt sporazuma o kojem su Washington, Kijev i Moskva raspravljali u Istanbulu 2022. mogao biti polazište za mirovne pregovore.
U tim razgovorima Rusija je zahtijevala da Ukrajina odustane od svojih NATO ambicija i prihvati trajni status bez nuklearnog oružja. Također je zahtijevali veto na akcije zemalja koje žele pomoći Ukrajini u slučaju rata. Trumpova administracija nije objasnila kako pristupa pregovorima s Moskvom. Dvije strane, podsjeća Reuters, vode dva odvojena razgovora – jedan o ponovnom postavljanju američko-ruskih odnosa, a drugi o mirovnom sporazumu u Ukrajini.
