Snijegom prekriveni granični most između dvije srednjovjekovne tvrđave u rusofonom dijelu Estonije mogao bi postati točka odakle počinje Treći svjetski rat, piše Politico.
Grad Narva, smješten uz granicu između Estonije i Rusije, nalazi se u središtu napora za suprotstavljanje onome što vlasti tvrde da su gotovo konstantne provokacije iz Moskve – od ometanja satelitske navigacije, krađe graničnih plutača, propagandnih poruka, nadzornih dronova i zračnih balona obilježenih simbolom ‘Z’ ruskih oružanih snaga.
“Nemamo namjeru započeti Treći svjetski rat, ali svjedočimo stalnim pokušajima da nas isprovociraju na reakciju koja bi imala dalekosežne posljedice”, rekao je Egert Belitšev, generalni direktor estonske policije i granične straže.
Oko četvrtine estonskog stanovništva, koje broji 1.4 milijuna ljudi, čine etnički Rusi. Većina njih posjeduje estonsko državljanstvo i osjeća bliskost s Estonijom, no Kremlj je majstor u iskorištavanju etničkih razlika kako bi opravdao svoju ulogu “zaštitnika” ruske dijaspore. Takvu je taktiku već koristio u Gruziji i Moldaviji, a to je bio i povod za invaziju na Ukrajinu.
Strahuje se da bi Kremlj mogao posegnuti za istom strategijom u istočnoj Estoniji, gdje živi veliki broj etničkih Rusa, i potom izazvati NATO da reagira, riskirajući globalni rat. Izostanak reakcije NATO-a doveo bi u pitanje članak 5. sporazuma o zajedničkoj obrani.
“Kraj slobodnog svijeta”
Ruski predsjednik Vladimir Putin 2022. godine, nedugo nakon početka rata u Ukrajini, izjavio je kako Narva povijesno pripada Rusiji.
Narva, treći najveći grad u Estoniji, bliže je Sankt-Peterburgu nego glavnom gradu Tallinnu. Od njezinih otprilike 56.000 stanovnika, 96 posto govori ruski, a trećina posjeduje rusku putovnicu.
Egert Belitšev, etnički Estonac i sigurnosni dužnosnik, opisao je grad kao “kraj slobodnog svijeta” i izrazio zabrinutost kako NATO saveznici nisu dovoljno pripremljeni za moguće događaje u tom području.
U Estoniji je raspoređeno oko 900 britanskih vojnika u sklopu multinacionalnih NATO snaga u bazi Tapa zapadno od Tallinna. Tu su i francuske trupe, a britanska vlada obećala je da će imati spremnu 4. brigadu za brzo raspoređivanje. NATO je uspostavio borbene skupine u većini istočnih članica, s planovima za njihovo jačanje u Latviji i Litvi, ali taj korak nije poduzet u Estoniji zbog nedostatka britanskih oklopnih brigada.
Ako Rusija napadne, snage u bazi Tapa, uz 7700 aktivnih estonskih vojnika (koji bi se u slučaju rata povećali na 43.000), vjerojatno ne bi imale dovoljno vatrene moći za odbijanje ofenzive.
Pogled prema Rusiji
Za Tallinn, pitanje kako se nositi s velikim susjedom na istoku od vitalne je važnosti. Estonija već sada izdvaja 3.4 posto BDP-a na obranu i planira povećati taj iznos na 3.7 posto sljedeće godine, daleko više nego većina većih zemalja EU.
Strahuje se što će se dogoditi nakon što se sukob u Ukrajini završi i hoće li Rusija iskoristiti bilo kakav predah za napad na ranjivu NATO članicu.
Estonija provodi projekt vrijedan 157 milijuna eura za jačanje granične zaštite u Narvi. Plan uključuje izgradnju “zida protiv dronova” za blokiranje neprijateljskih letjelica, kao i regrutiranje tisuću rezervista kao potporu u slučaju ozbiljnijih incidenata.
Unatoč naporima, Narva se i dalje suočava s velikim izazovima zbog etničkog sastava i povijesnih veza s Rusijom. Lokalna muzejska voditeljica Maria Smorzhevskikh-Smirnova suočila se s kritikama zbog izložbe koja je prikazala razaranje Narve tijekom Drugog svjetskog rata od sovjetskih snaga, dok je lokalno vijeće bilo nezadovoljno transparentom na kojem je pisalo: “Putin je ratni zločinac.”
U međuvremenu, Narva i dalje ostaje simbol napetosti između Istoka i Zapada, mjesto gdje povijest i politika svakodnevno oblikuju živote njezinih stanovnika.
