Novi Zakon o izbornim jedinicama u Republici Hrvatskoj usvojit će se u rujnu, a pritom će se minimalno intervenirati u postojeći koji predviđa deset izbornih jedinica iz kojih se bira po 14 zastupnika, piše u subotu Jutarnji list.
Na zadnjem koalicijskom sastanku premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković partnerima je rekao da će “uz najmanje štete i s najmanje intervencija” do rujna biti donesen novi Zakon o izbornim jedinicama.
Pritom je, doznaje list, rekao da si HDZ neće dopustiti izlazak na izbore koje bi netko proglašavao neustavnima, istaknuo da on poštuje odluke Ustavnog suda te da će na sljedećim izborima glas svakog birača vrijediti jednako, neovisno u kojoj izbornoj jedinici glasuje.
Najvažnija poruka koju su koalicijski partneri dobili tom Plenkovićevom najavom zaključak je da definitivno neće biti prijevremenih parlamentarnih izbora.
Potkraj 2022. predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović rekao je da ne može zamisliti da bi se i sljedeći izbori održali prema postojećem zakonu, jer bi bili neustavni. Na velika odstupanja u broju birača između pojedinih izbornih jedinica koja su veća od pet posto u odnosu na prosjek, što se po zakonu može tolerirati, Ustavni je sud upozorio još 2010. i pozvao Sabor da to otkloni.
Dosad se, međutim, ništa nije poduzelo, a odstupanja u broju birača na prošlim izborima toliko su narasla da je prvi put postalo upitno bi li se mogla formirati Vlada da su glasovi svih birača vrijedili jednako, piše list.
Smanjenje broja stanovnika i posebno velika iseljavanja iz pojedinih krajeva, poput Slavonije, dodatno su smanjili broj birača u dijelu izbornih jedinica, pa je u nekim krajevima zastupniku za izbor potrebno znatno manje glasova nego u drugima.
Ustavni je sud opet otvorio raspravu o (ne)ustavnosti Zakona o izbornim jedinicama, a odluka bi trebala biti donesena u prvim mjesecima ove godine.
