Premijer Andrej Plenković u srijedu je zahvalio SAD-u na ubrzanju procesa realizacije projekta Južne plinske interkonekcije, naglasivši da će se projekt „sigurno” realizirati ako bosanskohercegovačka strana ispuni sve što je dogovoreno.
Plenković i predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto u utorak su potpisali sporazum o izgradnji plinovoda koji će plinskom infrastrukturom spojiti Hrvatsku i BiH. Sa SAD-om je potpisana i zajednička izjava o potpori projektu.
Premijer je na marginama skupa Inicijative triju mora u Dubrovniku rekao da je vlada željela da se sporazum baš potpiše na tom događanju kako bi on dobio „vidljivost” i „značaj”.
Južna interkonekcija, koja će BiH spojiti s LNG terminalom na Krku, strateško je naslanjanje BiH na Hrvatsku u energetskom smislu, rekao je premijer.
Kazao je da upitno bi li taj projekt mogao ikad biti realiziran da u njega „zakonski regulirano” nisu ušli američki investitori.
Ulaz američke tvrtke AAFS Infrastructure and Energy u projekt reguliran je izmjenama zakona o Južnoj interkonekciji koje je u ožujku usvojio parlament Federacije BiH.
„Zato treba američkoj strani zahvaliti na ubrzanju toga procesa”, kazao je Plenković.
Nema smisla da EU sada propitkuje projekt
Komentirajući prigovore koji su na prijedlog sporazuma stigli iz Europske unije, Plenković je rekao da su europske institucije obavještene o potpisivanju te da je Hrvatska mnogo puta Europskoj komisiji i drugim službama naglašavala strateški značaj projekta Južne interkonekcije.
Cijeli projekt mogao se ostvariti i europskim sredstvima da je EU rekao ‘da’, pa nema smisla da ga sada naknadno propitkuje, rekao je Plenković.
Hrvatska je potpisivanje uvjetovala ekonomskom opravdanosti projekta, odnosno minimalnim zakupom transportnog kapaciteta.
Plenković je naglasio da je „logično da postoje osigurači” jer Hrvatska mora biti sigurna da će joj se isplatiti realizacija tog projekta te da će BiH ostvariti sve najavljeno sa svoje strane granice.
Za Hrvatsku je ključno važno da se osiguraju kupci za 1,5 milijardi kubika plina koji bi plinovodom trebao stići u BiH, zemlju koja još nije u potpunosti plinificirana.
„Projekt će se sigurno realizirati ako se s bosanskohercegovačke strane napravi sve što je dogovoreno”, naglasio je.
Hrvatski dio plinovoda od Dugopolja preko Imotskog do BiH imat će 72 kilometara cijevi i sve će koštati oko 170 milijuna eura.
„Plinacro ima sve, projekt i dokumentacija su spremni”, a Hrvatska smatra da se „realizacija mora dogoditi”, zaključio je premijer.
