Pet izgubljenih mladih života na cestama u Bosni i Hercegovini tijekom proteklog vikenda – Hadžići, Maglaj i Prnjavor mjesta su gdje su se dogodile ove tragedije. Razbijeni automobili, prevrnuta vozila, zaustavljen promet i opet ono gorko pitanje: tko je kriv? O ovoj gorućoj temi u programu N1 govorili su Semir Šut, magistar kriminalističkih znanosti i bivši policijski komesar, te Mirzet Sarajlić, diplomirani inženjer prometa i sudski vještak.
Prema podacima BIHAMK-a, samo u 2024. godini dogodilo se više od 35.000 prometnih nesreća. U više od 8.000 bilo je ozlijeđenih ili smrtno stradalih osoba – 222 osobe su izgubile život, a njih 1.842 teško je ozlijeđeno.
Zašto se čeka na uzroke nesreća?
Na pitanje zašto se često čeka na službeno utvrđivanje uzroka prometnih nesreća, Šut ističe da ne vidi razlog zašto se preliminarne informacije ne bi ranije objavile.
“U Hrvatskoj policija izlazi sa informacijama već šest sati nakon nesreće. Kod nas se to pravda čekanjem nalaza vještaka, iako su oni često već na terenu”, rekao je Šut.
Nesreće na autocestama: Zaustavljanje van trake može biti kobno
Govoreći o nesreći kod Prnjavora, gdje su život izgubili zastupnik NSRS-a, njegova supruga i maloljetna kći, a dvoje djece je ozlijeđeno, Sarajlić je istaknuo kako je zaustavljanje na traci za brzo kretanje iznimno opasno.
“Autocesta ima posebnu zaustavnu traku. Svako zaustavljanje izvan nje ugrožava živote”, rekao je i podsjetio na ispravnu proceduru: stajanje u zaustavnoj traci, označavanje vozila, nošenje reflektirajućeg prsluka, prelazak iza zaštitne ograde i tek tada – poziv za pomoć.
Odsustvo prometne kulture
Šut upozorava na sve izraženiju neozbiljnost vozača: “Na autocesti redovno putnici ulaze i izlaze iz vozila. To je zakonom zabranjeno i vrlo opasno.”
Sarajlić dodaje: “Obrazovanje vozača prestaje nakon dobivanja dozvole. Ljudi polože s 18 godina i voze 50 godina bez ikakve dodatne edukacije.”
Obojica podržavaju uvođenje cjeloživotnog obrazovanja vozača.
Problem maloljetnika za volanom i motociklista
Šut kaže da maloljetnici za volanom nisu samo problem nedostatka kontrole, već i odgoja: “Netko im je dao ključeve. Stanje u prometu odraz je stanja u društvu.”
Sarajlić pak upozorava na iznenadni povratak motociklista u promet u proljeće: “Vozači nisu spremni, a motociklisti često precjenjuju svoje sposobnosti.”
Crne točke i primjer Kantona Sarajevo
Šut podsjeća na crne točke poput one kod Trebinja, koje godinama ostaju neriješene, i pohvaljuje mjere u Sarajevu koje su broj smrtno stradalih prepolovile.
Kazne – neučinkovite bez integriteta
Kaznena politika mora biti oštrija, smatraju obojica.
“Naše kazne je pojela inflacija”, kaže Šut, dok Sarajlić dodaje: “Ograničenja moraju biti realna – inače ih građani neće poštivati.”
Mobiteli – jedan od najvećih uzroka nesreća
Iako su alkohol i droga glavni uzroci nesreća, Sarajlić ističe mobilne telefone kao jednako opasne.
“Pisanje poruka tijekom vožnje produljuje vrijeme reakcije. Na brzini od 70 km/h to znači i do 70 metara prije nego što vozač reagira. To može biti smrtonosno”, rekao je Sarajlić.
Za kraj, poručuju da je vrijeme da prestanemo precjenjivati jednu sekundu – jer upravo ona često odlučuje između života i smrti na cesti.
