Ove biljke sadite uz kuću? Znate li da tako privlačite zmije?

Foto: Ilustracija
Podjeli

Mnogi vlasnici kuća vjeruju da će im bujan vrt donijeti samo mir i tišinu, no takav prostor ponekad može skrivati i neželjene goste koji se zadržavaju tik uz kućni prag.

Biljke za koje mislimo da samo uljepšavaju naše dvorište ponekad mogu imati i drugu stranu. Naime, puzavci, gusto ukrasno grmlje i visoke dekorativne trave stvaraju tamne i vlažne kutke koji mogu poslužiti kao idealno sklonište raznim životinjama.

Zmije ne dolaze u blizinu ljudi zato što ih privlači čovjek, već zato što prate svoj plijen i traže pogodne uvjete za život. Kada oko staza i terasa sadite puzavu kleku, razgranate hoste ili slično gusto raslinje, time zapravo stvarate povoljne uvjete za glodavce.

Miševi, voluharice, ali i veći insekti dolaze prvi – u potrazi za hranom i sigurnim zaklonom. Nakon njih, sasvim prirodno, dolaze i zmije koje prate izvor hrane.

Budući da su hladnokrvne životinje, zmijama odgovaraju mjesta s ujednačenom temperaturom. Debeli slojevi opalog lišća i duboka sjena ispod grmlja pružaju im zaklon tijekom vrućih ljetnih mjeseci i štite ih od pregrijavanja.

Ako im takav prostor istodobno nudi i hranu i zaklon, nemaju razloga napustiti ga.

Zmije prvenstveno traže siguran zaklon, hlad tijekom toplih dana, kao i stabilan izvor hrane. Najviše ih privlače glodavci i insekti koji se skrivaju ispod gustog raslinja, niskog grmlja, kamenja ili naslaganog drva.

Jedna od biljaka koja se najčešće spominje kao problematična jest puzava borovica ili kleka (Juniperus horizontalis), kao i razne vrste niskih ukrasnih četinjača koje se brzo šire po tlu. Njihove guste grane mogu stvoriti zaklonjen prostor blizu zemlje.

Osim toga, bršljan koji se širi po zidovima i temeljima kuće također može poslužiti kao sklonište manjim životinjama.

Prema istraživanjima iz područja prostorne ekologije, zmije doista češće biraju staništa s gustom vegetacijom jer im ona pružaju zaštitu i stabilne mikroklimatske uvjete, ali i privlači njihov plijen.

Iako neki preporučuju uklanjanje takvih biljaka iz dvorišta, umjesto radikalnih zahvata stručnjaci navode jednostavne mjere održavanja. Potrebno je redovito kositi travu i uklanjati korov, orezivati gusto raslinje i donje grane grmlja kako ne bi dodirivale tlo, ukloniti hrpe drva, cigle i građevinskog otpada te održavati dvorište preglednim.

Sadnja aromatičnih biljaka poput nevena, limunske trave ili lavande često se spominje kao prirodna zaštita, iako njihova učinkovitost u odbijanju zmija nije znanstveno potvrđena.

Dobro održavan vrt rijetko predstavlja ozbiljan rizik. Ključ je u uvjetima koje stvaramo oko vlastitog doma – u kontroli gustog raslinja, uklanjanju zaklona i smanjenju prisutnosti glodavaca.

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

VIDEO Priča Ljubušaka: ‘Počeo sam se kladiti s 11 godina, evo kako sa se riješio toga’

Katolički evangelizator iz Ljubuškog Josip Jelinić na društvenim mrežama podijelio je osobno svjedočanstvo o devet godina klađenja, koje je, kako kaže, započelo još...

Znate li koje je najčešće prezime u BiH? Nosi ga više od 21.000 stanovnika!

Prema novim podacima prezime Hodžić je najviše zastupljeno u našoj zemlji, a nosi ga 21.097 osoba. Prema procjenama genealoške platforme Forebears, Bosna i...

Pregled ponude i cijena zemljišta u Hercegovini: Od Blidinja i Međugorja do Ljubuškog i Ravnog

Od planinskih padina Blidinja i okolice Ramskog jezera, preko vinograda u Brotnju i zaleđa uz granicu s Hrvatskom pa sve do parcela uz...

Traži se osoba za neobičan posao: Plaća je 2000 eura za tjedan dana

Turistička zajednica u Finskoj nudi posao koji uključuje putovanje od otoka do otoka i istraživanje mirisa prirode za plaću od 2000 eura. Riječ...

Propala prodaja giganta, Hercegovac nije uplatio 88 milijuna KM

Bivši građevinski gigant Hidrogradnja Sarajevo ponovno je ponuđen na prodaju za 88 milijuna KM, nakon što poduzetnik Halid Čustović nije uplatio novac u...

Slični članci

Mlada glazbenica otkrila kako je zapjevala s hrvatskom članicom Predsjedništva

Snimak na kojem Darijana Filipović, hrvatska članica Predsjedništva BiH, pjeva prateće vokale...

Ivana Paradžiković nakon što je posjetila Mostarsku Bijelu: Kako je moguće da nam je ovo “pod nosom”?

Poznata hrvatska voditeljica i novinarka Ivana Paradžiković podijelila je na društvenim mrežama...

Jesensko izdanje Festivala slastica 16. i 17. listopada

Jesensko izdanje Festivala slastica održat će se 16. i 17. listopada na...

REKORDERKA: Znate li koliko je djece rodila Valentina Vasiljeva?

Žena poznata u povijesti kao Valentina Vasiljeva navodno je rodila čak 69...