Odlazi li nakon jučerašnjeg poraza na izborima u Srbiji, uz Aleksandra Vučića, u povijest i megalomanski te ekonomski neisplativ projekt u susjedstvu Dubrovnika – aerodrom u Trebinju? Naime, početkom ove godine bivši predsjednik Srbije tijekom posjeta Trebinju istaknuo je kako nije odustao od planova da Srbija investira 200 milijuna eura u gradnju Zračne luke Trebinje te naglasio kako su ta sredstva već osigurana, piše Dubrovački vjesnik.
– Mi smo spremni uložiti više od 200 milijuna eura, novac nije problem, već dozvole – poručio je tada Vučić, “zamolivši” vlasti u BiH da ih izdaju.
Ideja o novoj zračnoj luci planiranoj na području sela Taleža kod Trebinja u Republici Srpskoj, nedaleko od granice s Hrvatskom i tek 30 kilometara udaljenog od samog Dubrovnika, prvi je put predstavljena 2006. godine, a provedba projekta povjerena je javnoj tvrtki “Aerodrom Trebinje”, koja je u vlasništvu “Aerodroma Srbije”. Dakle, tom zračnom lukom koja bi imala pistu dugu 3500 metara – dužu nego što je imaju beogradski ili zagrebački aerodrom i na koju bi mogli slijetati najveći zrakoplovi – upravljala bi Srbija, a ne BiH.
No, područje sela Taleža u zoni je zaštite rijeke Omble iz koje se pitkom vodom opskrbljuje dubrovačko područje, pa je najava gradnje aerodroma s hrvatske strane izazvala oštre reakcije, posebice jer su gradnje zračnih luka definirane ESPOO konvencijom, čiji je potpisnik i BiH. Dubrovačke vlasti i ekolozi odmah su upozorili da bi građevinski radovi te potencijalni incidenti s otpadnim vodama i avio-gorivom mogli trajno zagaditi izvorište rijeke Omble.
Osim ekološke strane, projekt od početka prati i pitanje ekonomske isplativosti, s obzirom na to da u krugu od 50 kilometara rijetko naseljene Istočne Hercegovine već postoje čak tri zračne luke – one u Dubrovniku, Mostaru i Tivtu u Crnoj Gori. No, očito se nikada nije radilo o gospodarskom, već o političkom, a vjerojatno i zajedničkom projektu s Rusijom.
Naime, zapadni sigurnosni stručnjaci sumnjaju da bi se u Trebinju mogao kopirati model iz Niša, gdje se sumnja da aerodrom u vlasništvu “Aerodroma Srbije” služi i kao baza za ruske obavještajne aktivnosti tik uz granicu s članicama NATO-a, Hrvatskom i Crnom Gorom. Te sumnje pojačava i zahtjev srpske Vlade da se kontrola zračnog prostora iznad Trebinja prepusti Agenciji za kontrolu zračne plovidbe Srbije i Crne Gore (SMATSA), u kojoj Srbija ima 93 posto vlasništva, ali i iznimno duga pista koja višestruko nadilazi potrebe civilnog prometa za mali grad poput Trebinja. To budi sumnju da je primarna namjena infrastrukture prihvat teških ruskih vojnih transportnih zrakoplova. No, problem je što zračni prostor iznad Trebinja, zbog pristupnih ruta dubrovačkog aerodroma, kontrolira Hrvatska kontrola zračne plovidbe.
Iako su do sada službene vlasti u Srbiji i Republici Srpskoj demantirale ta nagađanja te isticale da se radi isključivo o ekonomskom i civilnom projektu, a uz to mnogi analitičari smatraju da su priče o ruskoj vojnoj bazi pretjerane, u kontekstu hibridnog ratovanja i špijunaže projekt se i dalje promatra s velikim oprezom.
Unatoč činjenici da je lokacija budućeg aerodroma u zaštićenom području rijeke Omble te unatoč ESPOO konvenciji, projekt je 2022. odobrilo Vijeće ministara BiH te donijelo Odluku o određivanju dijela carinskog područja Bosne i Hercegovine kao “Slobodna zona Trebinje”, prve takve u RS-u. A sredinom kolovoza ove godine projekt je dobio i ekološku dozvolu koju je izdalo Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske. Time je projekt službeno prešao u konkretniju administrativnu fazu. Vlasti RS-a najavljivale su kako će do kraja godine završiti glavni projekt, a potom, nakon eksproprijacije zemljišta u obuhvatu od 300 hektara, slijedi izdavanje građevinske dozvole i početak radova.
S obzirom na pobjedu Studentske liste kojoj je, barem kako stoji u njihovu programu – “Studentskom planu”, prioritet rješavanje unutarnjih problema Srbije, od korupcije u institucijama do problema u obrazovanju, gospodarstvu i životnom standardu građana, vjerojatnost da će nova srpska vlast potrošiti preko 200 milijuna eura na aerodrom kod Trebinja svedena je na statističku pogrešku. Osim ako ti milijuni od početka nisu srpski, nego ruski, prenosi Dubrovački vjesnik.
