Tijekom obilježavanja 31. godišnjice raspuštanja logora Armije BiH u Bugojnu pozvano je na rasvjetljivanje sudbine i pronalazak tijela 15 ubijenih najviših hrvatskih vojnih i političkih dužnosnika u toj srednjobosanskoj općini.
Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara ocijenila je da je krajnje vrijeme da se utvrdi sudska istina o stradanju Hrvata iz gradića tijekom posljednjeg rata iz kojega je protjerano više od 15 tisuća Hrvata.
“Ne smijemo dopustiti da se žrtve bugojanskih Hrvata prešućuju, niti da počinitelji ostanu nekažnjeni”, rekla je Bradara.
Izrazila je očekivanje ‘da će razumni ljudi konačno reći i otkriti gdje se nalaze tijela nestalih bugojanskih Hrvata, a da će pravosudne institucije barem djelomično dokazati da pravna država postoji’.
Predsjednik Udruge hrvatskih logoraša BiH Miroslav Zelić izrazio je nadu da će se kroz sudske postupke konačno doći do informacija o nestalima i lokacijama njihovih posmrtnih ostataka, te da će odgovorni biti kažnjeni.
Obilježavanju raspuštanja logora Armije BiH i komemoraciji za ubijene hrvatske dužnosnike nazočili su državni tajnik ministarstva hrvatskih branitelja Zlatan Bašić i savjetnik ministra vanjskih i europskih poslova Domagoj Knežević.
U više logora na području Bugojna tijekom rata bilo je zatočeno više od 1000 Hrvata, a u trenutku raspuštanja bila su 294 logoraša.
Iz logora je nestao 21 najviši vojni i politički dužnosnik Hrvata iz te općine, te su ubijeni. Za tijelima 15 njih se još uvijek traga.
Pred Sudom BiH se za te likvidacije i druge zločine nad bugojanskim Hrvatima vodi se sudski postupak protiv nekadašnjeg ratnog načelnika Dževada Mlaće i vojnog zapovjednika Selme Cikotića.
