Vlada Republike Hrvatske pripremila je izmjene Zakona o strancima kojima se, u skladu s promjenama na razini Europske unije, unose značajne novine u zakon koji se primjenjuje posljednje četiri godine, piše Večernji list BiH.
Pravila za radnike
Njime su propisani uvjeti izdavanja dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja, pa i Bosne i Hercegovine, odakle i dolazi veliki broj radnika. Zakonom o strancima uveden je fleksibilan model zapošljavanja stranaca u Hrvatskoj koji može brzo i adekvatno odgovoriti na potrebe tržišta rada. Podaci upućuju na stalno povećanje broja izdanih dozvola za boravak i rad. Tako je u 2024. godini izdano 206.529 dozvola za boravak i rad, a u 2023. godini 172.499 dozvola. Usporedbe radi, u 2022. godini izdana je 124.121 dozvola za boravak i rad, što je povećanje za 51,4% u odnosu na 2021. godinu odnosno 86,2% u odnosu na 2020. te za 279,2% u odnosu na 2018. godinu.
Što se tiče promjena koje novi propis donosi, treba znati kako trenutačni model izdavanja dozvola za boravak i rad državljaninu treće zemlje kojem je izdana dozvola za boravak i rad omogućava rad samo za poslodavca za kojeg je izdana, kao i samo na poslovima za koje je izdana, što znači da je u slučaju promjene zanimanja kod istog poslodavca ili promjene poslodavca, kao i za dodatni rad državljana treće zemlje, u skladu s općim propisom o radu, potrebno provesti novi postupak izdavanja dozvole za boravak i rad, što predstavlja administrativno opterećenje tijela koja sudjeluju u postupku, državljana trećih zemalja, kao i poslodavaca. Novim propisom regulirano je da u slučaju prestanka radnog odnosa neće doći do ukidanja dozvole za boravak i rad, već se omogućava da državljanin treće zemlje ostane u Republici Hrvatskoj i traži novog poslodavca za vrijeme dopuštene nezaposlenosti, čime se štite strani radnici i čime se omogućava poslodavcima zapošljavanje stranih radnika koji već borave u RH.
Dozvole za boravak i rad izdaju se na razdoblje trajanja ugovora o radu, a najdulje na rok od godinu dana, dok se dozvole za boravak i rad za sezonske radnike izdaju na maksimalno šest mjeseci u razdoblju od 12 mjeseci. Mogućnost rada državljana trećih zemalja kao sezonskih radnika do maksimalno šest mjeseci, osobito u djelatnosti turizma i ugostiteljstva, pokazala se nedovoljnom za potrebe turističkog sektora. Broj dozvola za boravak i rad koje se izdaju za cjelogodišnji rad u posljednjih nekoliko godina bilježi značajan porast, a ograničenje njihova trajanja na godinu dana ne prati potrebe gospodarskog sektora, uslijed čega dolazi do velikog administrativnog opterećenja poslodavaca i tijela koja sudjeluju u postupku, upozoravaju iz Vlade RH.
U primjeni važećeg modela izdavanja dozvola za boravak i rad uočeni su određeni izazovi u smislu da poslodavci podnose veliki broj zahtjeva nerazmjerno broju zaposlenih hrvatskih državljana i veličini poslovnog subjekta, odnosno više poslodavaca za istog državljanina treće zemlje istodobno podnosi zahtjeve za dozvole za boravak i rad, što dovodi do administrativnog opterećenja svih tijela u postupku.
Situacije uočene u praksi
U praksi su uočene situacije kada poslodavac neposredno po dolasku državljana treće zemlje odustaje od njegova zapošljavanja ili državljanin treće zemlje odustane od zapošljavanja, što je rezultat neprovedenog ili nepotpuno provedenog selekcijskog postupka, slijedom čega se državljani trećih zemalja zatječu u neizvjesnim situacijama, pa i u nezakonitom boravku. Državljani trećih zemalja mijenjaju zanimanja bez dokaza da su osposobljeni za obavljanje takvih poslova kada je riječ o deficitarnim zanimanjima, što je dovodilo do otkazivanja radnog odnosa, a poslodavac je ostao bez potrebne radne snage. Vezano uz smještaj stranih radnika, u praksi su uočene određene situacije kada su strani radnici bili smješteni u neodgovarajuće prostore s obzirom na kvadraturu i broj osoba.
Status studenata
Uzimajući u obzir pristupanje Republike Hrvatske schengenskom prostoru, u postupku odobrenja dozvola za boravak i rad potrebno je spriječiti zloupotrebu navedenog postupka, prije svega državljana određenih država koje predstavljaju migracijski rizik, kao i krijumčara ili fiktivnih poslodavaca kojima cilj nije obavljanje gospodarske djelatnosti u RH, nego je glavna svrha njihova osnivanja ili djelovanja olakšavanje ulaska državljana trećih zemalja na teritorij EU-a bez stvarne želje ili potrebe za radom u Hrvatskoj – objašnjavaju iz Vlade.
Ulaskom RH u schengenski prostor državljani država kojima je za ulazak potrebna viza za odlazak u druge države članice schengenskog prostora nisu u obvezi ishoditi dodatnu vizu za slobodu kretanja do 90 dana na područje drugih država članica. Također, studenti koji su imali odobren privremeni boravak u RH u svrhu studiranja, a s obzirom na ograničenja koja proizlaze iz pravne stečevine EU-a, dugotrajni boravak mogu steći nakon dvostruko više godina boravka u Hrvatskoj s obzirom na to da im se samo pola tog razdoblja računa za potrebe odobrenja dugotrajnog boravka.
