BND i Bundeswehr nedvosmislenije nego ikada prije upozoravaju na opasnost od ruskog napada na NATO. Na to ukazuju analize raznih obavještajnih agencija u koje su njemački mediji imali uvid, piše Deutsche Welle.
Ton Carstena Breuera zvuči zabrinutije i alarmantnije nego prije. Prije dva tjedna glavni inspektor Bundeswehra gostovao je u talk showu poznate voditeljice Sandre Maischberger na javnom servisu ARD. Voditelj ga je upitao može li Zapad odahnuti nakon mogućeg prekida vatre u Ukrajini.
Breuer je reagirao s oprezom koji priliči njegovom položaju, ali ipak neobično jasno: Ne, ne može odahnuti. Za ruskog predsjednika Vladimira Putina, rekao je, ne radi se samo o Ukrajini. Rusija se, rekao je, nastavlja naoružavati.
Završetak rata u Ukrajini, rekao je Breuer, neće dovesti do “ponovnog mira na europskom kontinentu”.
Na kraju je Carlo Massala, profesor na Sveučilištu Bundeswehr u Münchenu, kratko rekao: “Rusija se sprema za veliki rat”.
Ovih dana, posebice predstavnici njemačkih oružanih snaga, izravnije i jasnije nego ikad prije upozoravaju na trajnu prijetnju miru u Europi koja dolazi od Rusije i mogući napad na jednu državu članicu NATO-a. Prema istraživanju javnih medijskih kuća WDR, NDR i dnevnika “Suddeutsche Zeitung”, temelj za strožu ocjenu je nekoliko novih procjena stanja europskih obavještajnih službi, uključujući zajedničku Saveznu obavještajnu službu (BND) i Bundeswehra.
U njihovom izvješću, kako se doznaje, navodi se da će Rusija vjerojatno do kraja desetljeća stvoriti sve uvjete potrebne za vođenje “konvencionalnog rata velikih razmjera”.
Ova procjena situacije stara je tek nekoliko tjedana. Izvješće objašnjava zašto su i vojni stručnjaci i predstavnici Bundeswehra nedavno izrazili takvu zabrinutost. U njemu analitičari opisuju kako prijetnja izgleda iz njihove perspektive.
To je sažetak i procjena informacija koje su prikupili Bundeswehr i BND posljednjih godina. Osim otvorenih izvora, to uključuje obavještajne nalaze, satelitsko izviđanje te analize gospodarske i vojne situacije. Prognoze su više puta opisane kao “gotovo sigurne”, najviša kategorija na ljestvici ocjena obavještajnih agencija.
Temeljna poruka analize sugerira Zapadu da bi sukob s Moskvom mogao eskalirati i trajati dugo. Rusija se, kako se navodi, vidi u sustavnom sukobu sa Zapadom i spremna je vojnom silom provoditi svoje imperijalističke ciljeve, čak i izvan Ukrajine, iako trenutno nema dokaza o “neposrednom sukobu između Rusije i NATO-a”.
Ruske oružane snage, navodi se dalje, već neko vrijeme djeluju s pozicije nadmoći u Ukrajini. Moskva ne pokazuje ozbiljne znakove spremnosti na kompromis oko sukoba i mogla bi nastaviti rat ove godine, prema obavještajnim i vojnim analitičarima.
Unatoč sankcijama, navodi se da je Rusija u poziciji da se vojno postavi na način da bi uskoro mogla napasti zemlju koja je dio NATO-a.
Ova je procjena u skladu s povjerljivom analizom litvanske obavještajne službe za unutarnje poslove VSD-a. U sigurnosnim krugovima ova služba slovi kao dobar poznavatelj situacije u Rusiji.
U izvješću VSD-a analitičari u Vilniusu zaključuju da Rusija srednjoročno neće moći voditi “konvencionalni rat velikih razmjera protiv NATO-a”. Međutim, unatoč ratu u Ukrajini, postojeće ruske snage bile bi dovoljne za “pokretanje ograničene vojne akcije protiv jedne ili više zemalja NATO-a”.
Rusija još uvijek ima dovoljno streljiva, navodi se u dokumentu VSD-a. “Dok su zapadne sankcije imale negativan utjecaj na rusku industriju oružja, obujam proizvodnje topničkih granata, raketa i drugih ključnih kategorija streljiva raste iz godine u godinu”, rekli su analitičari litavske obavještajne službe. Rusija, navode dalje, još uvijek može financirati rat.
– Rusija još nije dosegla granicu svojih financijskih mogućnosti – stajalo je dalje u dokumentu. Potrošnja Kremlja na vojsku nedavno se “rasla svake godine brzinom koja oduzima dah”, navodi VSD. Procjenjuje se da bi 2025. mogli iznositi oko 120 milijardi eura.
Rusija ne samo da bi mogla nadoknaditi velike gubitke u ljudstvu i materijalu u Ukrajini, nego bi čak mogla ubrzati ponovno naoružavanje, prema njemačkoj obavještajnoj službi. Prema procjeni situacije, rusko ratno gospodarstvo proizvodi više nego što je potrebno za rat protiv Ukrajine. Putin je također naredio regrutiranje do 1,5 milijuna dodatnih vojnika do 2026.
To što njemački BND jednako oštro i gotovo alarmantno analizira stvari također bi mogla biti lekcija iz nesretnih gledanosti posljednjih godina. Nakon kaotične evakuacije njemačkog veleposlanstva u Kabulu u kolovozu 2021., služba se suočila s kritikama jer svoje scenarije nije dovoljno brzo prilagodila tadašnjem razvoju događaja.
Služba se u početku također činila nezadovoljnom početkom ruskog napada na Ukrajinu: kada je Rusija rasporedila trupe na granici s Ukrajinom u zimu 2021./2022., nisu svi u BND-u mislili da je vjerojatno da će se Putin doista usuditi izvršiti invaziju.
Tada su znakovi bili sasvim jasni. Američke tajne službe, primjerice, upozorile su da se zalihe krvi već transportiraju. Osim toga, u Rusiji je promijenjen zakon koji dopušta stvaranje masovnih grobnica za poginule u ratu. To nikome ne treba za vježbu, rekli su tada Amerikanci.
Obavještajna služba sada možda ne želi biti optužena da nije prepoznala ili pogrešno protumačila znakove vremena. Predsjednik BND-a Bruno Kahl upozorio je stoga krajem studenog da ruska vojska sumnja u spremnost NATO-a da se brani te da bi Moskva vrlo brzo mogla doći u iskušenje da testira Atlantski savez.
Ali gdje bi se takav test za NATO, kako je sada opisan, mogao održati? Za baltičke države, koje su nekad bile dio Sovjetskog Saveza, kaže se da su posebno ranjive i da se, prema Putinovoj doktrini, na njih gleda kao na izgubljeni teritorij carstva. Stručnjaci iz BND-a i Bundeswehra također su ispitali tamošnju situaciju i došli do dvosmislenog zaključka.
Oko tri četvrtine vojnika i opreme ruskih trupa iz pograničnih područja s baltičkim državama trenutno je vezano u Ukrajini. Međutim, to se ne odnosi na rusko zrakoplovstvo i mornaricu, koji ostaju u potpunosti operativni u baltičkoj regiji. Međutim, prijetnja od ruske invazije na baltičke države trenutno se smatra prilično niskom, prema službama. No, navode službe, to bi se moglo brzo promijeniti.
Ako u Ukrajini dođe do prekida vatre ili bilo kakvog mira, tajne službe kažu da je vrlo vjerojatno da će se ruske jedinice povući. Zbog ponovnog naoružavanja, izgubljeni materijal u Ukrajini vjerojatno bi odavno bio nadomješten: ruski vojnici bi se vratili, a vojarne i skladišta oružja ponovno bi bili puni. Rusija bi tada, kako se navodi, mogla koncentrirati svoje snage izravno na zemlju NATO-a.
No, njemački analitičari ističu i ohrabrujuće aspekte: politički, društveni i ekonomski utjecaj Rusije u tri baltičke države značajno je opao. Građani koji govore ruski postaju sve bolje integrirani, a otpor stanovništva prema pokušajima destabilizacije i utjecaja iz Moskve je ojačan. Kako navodi DW, sve su to događaji posljednjih godina koji u najmanju ruku otežavaju rusku ekspanziju.
