Bivši poglavar Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić predložio je uspostavu nove vjerske zajednice koja bi se zvala Bosanska pravoslavna crkva, što je potaknulo ljutita reagiranja iz Srpske pravoslavne crkve (SPC) i novi krug starih rasprava na temu “čija je Bosna”.
Cerić (73) je na čelu Islamske zajednice u BiH bio od 1993. do 2012. godine a do rata je bio zagrebačkim imamom. Poslije je iskazao političke ambicije pa je u izbornom ciklusu 2014. godine bio kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.
Tada je sam sebe opisao kao bosanskohercegovačkog “moralnog” sljednika nekadašnjeg njemačkog kancelara Konrada Adenauera te političkog nasljeđa Alije Izetbegovića, ali mu birači nisu dali značajniju potporu.
Zagovarao je i uspostavu zajednice europskih muslimana nudeći se za prvog europskog reisa, no ni ta ideja nije dobila veću pozornost.
Potkraj studenoga 2025. na tribini u Zagrebu, koju je u povodu 30. obljetnice potpisivanja Dejtonskog sporazuma organiziralo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Hrvatske, žestoko je polemizirao s hrvatskim lobistom u SAD Maxom Primorcem kojega je, uz ostalo, optužio da zagovaranjem uspostave “trećeg” odnosno hrvatskog entiteta u BiH potiče novi rat.
Prošlog je tjedna lansirao novu tezu o tome kako bi u BiH bilo potrebno uspostaviti autohtonu crkvu koja bi okupljala pravoslavne vjernike.
Bio bi to, po njegovu sudu, logičan korak na tragu onoga što je nekada predstavlja autohtona Crkva bosanska koju su u srednjem vijeku heretičkom smatrali i katolička i pravoslavna crkva.
“Razmišljanje o opravdanoj potrebi uspostave, odnosno obnove ‘Bosanske pravoslavne crkve’ ne predstavlja ni provokaciju ni imitaciju, nego prirodan izraz povijesna kontinuiteta i legitimnog prava Bosne na vlastitu duhovnu samosvojnost”, napisao je Cerić u svojoj objavi koju su prenijeli lokalni mediji.
Njegova je teza da je “sasvim logično” da Bosna, ako je već kroz povijest imala vlastitu crkvu, u suvremenom dobu u kojemu se identiteti ponovo preispituju, treba imati i svoju autokefalnu pravoslavnu crkvu, sa vlastitim kanonima, vlastitim sjedištem te “jasnom lojalnošću bosanskoj državnosti”.
Zaključuje kako to ne bi bilo nijekanje pravoslavlja “već njegovo ukorjenjivanje u bosanski povijesni i kulturni prostor” jer bosanska pravoslavna crkva ne bi bila protiv bilo koga, nego za Bosnu odnosno za njenu suverenost ta za dostojanstvo pravoslavnih vjernika koji Bosnu doživljavaju kao svoju jedinu domovinu, a ne kao produžetak tuđih nacionalnih i crkvenih projekata.
Sve je to Cerić stavio u kontekst sadašnjih političkih prijepora unutar BiH, odnosno obilježavanja 9. siječnja kao dana Republike Srpske kojega su vlasti tog entiteta i ove godine pompozno proslavile prkoseći još jednom pravorijeku Ustavnog suda BiH koji je taj praznik proglasio neustavnim.
To obilježavanje izravno je poduprla SPC čiji je partrijarh Porfirije osobno predvodio liturgiju u povodu dana RS u Banjoj Luci.
Cerić zaključuje kako bi se kroz institut bosanske pravoslavne crkve to moglo stubokom promijeniti pa vjeruje da bi takva vjerska zajednica “umjesto datuma razdora” taj dan mogla pretvoriti u “dan blagoslova: dan afirmacije bosanske duhovne zrelosti, dan u kojem se odgovara smireno, dostojanstveno i povijesno utemeljeno”.
No odmah mu je stigao oštar odgovor iz SPC-a. Episkop bihaćki Sergije ustvrdio je kako Cerić pokušava na silu prekrojiti identitet BiH.
“Ovo nije ni Nezavisna Država Hrvatska niti kabinet ukrajinskog predsjednika, pa da se Crkve osnivaju kao što se osnivaju kulturno-umjetnička društva”, napisao je episkop koji je u svojim komentarima dodao tvrdnju kako je Bosna ionako srpska zemlja jer je u njoj crkvenu strukturu uspostavio “Sveti Sava osobno”.
Korak dalje otišao je mitropolit tuzlansko-zvornički Fotije koji smatra da Cerić zapravo poziva na novi rat.
“Puštate iz boce duhove NDH fašizma, domobranstva, Handžar divizije, Јasenovca i drugih logora iz Drugog svjetskog rata”, poruka je Fotija Ceriću.
Iz SPC-a se očito referiraju na to što je tijekom Drugog svjetskog rata na području NDH djelovala je Hrvatska pravoslavna crkva, osnovana ukazom Ante Pavelića.
Cerić je, pak, na prozivke odgovorio konstatacijom kako ne poziva na rat jer je riječ o miroljubivoj ideji čiji je cilj da se kod pravoslavnih vjernika u Bosni probudi osjećaj pripadnosti i lojalnosti bosanskoj državi “na isti onaj prirodan način na koji pravoslavni vjernici u Srbiji osjećaju pripadnost i lojalnost državi Srbiji”.
Zaključio je porukom kako samo želi afirmirati pravo kršćana koji žive u BiH “da se ne odriču bosanskog duha”.
