Nestašica je pojedinih lijekova za liječenje dijabetesa, visokog krvnog tlaka, kao i onih koje koriste onkološki pacijenti. Proizvođači su obvezni u slučaju prekida u opskrbi tržišta lijekom obavijestiti Agenciju, a prekidi mogu biti privremeni i trajni.
U nekim dobrim starim vremenima, dok je imunitet bio osnažen domaćom hranom, boravkom u prirodi i svakodnevnim fizičkim radom, lijekovi nam nisu bili potrebni ili uopće nismo znali za njih u ovakvom obliku. Nažalost, danas su nužni, a sam pogled na zaradu farmaceutske industrije svjedoči koliko je prodaja lijekova rasla i kako je postala konstanta jer za bilo koji oblik bola, čak i neki koji se može riješiti prirodnim putem, traži se tableta, piše Večernji list.
Proteklih mjeseci pak govori se o jednom problemu koji bi mogao stvoriti paniku, gdje je očigledna ovisnost o lijekovima. Naime, prijavljuje se nestašica lijekova, nekih neće biti do kraja godine, a neki su čak i trajno obustavljeni. U prosincu 2024. godine i tijekom ove prijavljen je privremeni ili trajni prekid u prometu 33 lijeka, a iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine kažu kako za veći broj lijekova postoje takozvane generičke paralele, tako da u slučaju da nedostaje lijek jednog proizvođača, dostupan je lijek s istom aktivnom supstancijom, iste jačine i farmaceutskog oblika od drugog proizvođača, javlja Fena.
Navodi se kako je prijavljena nestašica Klavocina bid, Ventolina, Levemira, Carboplasina. Također, nestašica je pojedinih lijekova za liječenje dijabetesa, visokog krvnog tlaka, kao i onih koje koriste onkološki pacijenti. Proizvođači su obvezni u slučaju prekida u opskrbi tržišta lijekom obavijestiti Agenciju, a prekidi mogu biti privremeni i trajni.
– Mi smo u svakodnevnoj komunikaciji s proizvođačima i veleprometnicima. U prošloj smo godini nestašicu prevenirali tako da smo u znatnoj mjeri popravili dinamiku obrade zahtjeva za davanje/obnovu/izmjenu dozvole za stavljanje u promet u BiH kvalitetnih, učinkovitih i sigurnih lijekova, čime smo utjecali na brži dolazak lijeka do pacijenta. Isto tako, odobravamo promet lijeka proizvedenog za drugo tržište, u skladu sa specifikacijom koju je odobrila naša agencija – objašnjavaju dodatno iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine.
Kažu i da još uvijek za jedan dio nestašica doznaju od pacijenata, zdravstvenih ustanova i na druge načine, nakon čega kontaktiraju proizvođače da provjere dostupnost lijekova i vide koji su načini za prevladavanje nedostupnosti lijeka pacijentima. Inače, Agencija od 2018. godine raspolaže informacijskim sustavom koji omogućuje da su javno dostupne sve nestašice koje su proizvođači prijavili. Sugovornik iz jedne farmaceutske tvrtke za Večernji list kazao je da nema mjesta panici zbog nestašice lijekova.
– Naravno da nije svejedno kad vam liječnik propiše neki lijek ili ga pijete već dugo i navikli ste da vam pomogne, a onda ga odjednom nestane, i to trajno. Međutim, ova industrija prati sva kretanja i neće dopustiti da se bilo što poremeti na štetu pacijenta. Naći će se isti lijek ili drugog proizvođača ili pod drugim nazivom, sve će se napraviti da se bez nekog lijeka ne ostane trajno, a mislim da se trenutačno ne možemo dovesti u takvu fazu. Ako se to počne događati, onda ćemo znati da su neki ozbiljniji problemi u pitanju, no zasad možemo samo umiriti situaciju. Ako je neki lijek povučen zbog nekog razloga, naći će mu se zamjena – naveo je. S druge strane, u Bosni i Hercegovini nastavlja se trend porasta potrošnje antibiotika, a raste i ukupni promet lijekova.
Veći ukupan promet
– Potrošnja antibiotika u BiH u 2023. godini bila je 24,7 dnevnih definiranih doza/1000 stanovnika po danu (DDD/1000 stanovnika/dan) – jedinice u kojima se izražava potrošnja lijekova – ističu iz Agencije i nadodaju da je u usporedbi s godinom prije, potrošnja antibiotika u BiH veća te raste iz godine u godinu.
