Vladajuća kosovska stranka Vetëvendosje pobijedila je na nedjeljnim parlamentarnim izborima, ali nije uspjela dobiti apsolutnu većinu kako bi vladala bez koaliranja, pokazali su preliminarni rezultati u ponedjeljak.
Unatoč padu potpore od izbora 2021., rezultat postavlja premijera Albina Kurtija na čelo sljedeće vlade te zemlje u kojoj politikom dominira odnos sa susjednom Srbijom i Srbima unutar njezinih granica.
Vlada kojom predvodi Kurti, ljevičar i albanski nacionalist, vjerojatno će nastaviti politiku proširenja vladine kontrole nad sjeverom države, gdje živi oko 50.000 etničkih Srba, od kojih mnogi odbijaju priznati neovisnost Kosova od Srbije, proglašene 2008. godine.
To zabrinjava umjerenjake koji se boje povratka etničkog nasilja koje je donijelo nemir u regiju posljednjih godina.
Stranka Vetëvendosje osvojila je 41,3% glasova s 88% prebrojanih glasačkih listića, što je pad u odnosu na više od 50% na izborima 2021. koji su doveli koaliciju predvođenu Vetevendosje na vlast, pokazali su rezultati izbornog povjerenstva.
Oporbena Demokratska stranka Kosova druga je s 21,8 posto, a slijedi stranka Demokratski savez Kosova sa 17,8 posto.
“Preliminarni rezultati pokazuju jednu istinitu, preciznu i jasnu stvar, a to je da je pokret Vetëvendosje pobijedio na izborima 9. veljače 2025.”, poručio je Kurti pristašama u glavnom gradu Prištini dok su gomile ispaljivale vatromet, udarale u bubnjeve i mahale albanskim zastavama.
No u istom je govoru Kurti uvrijedio potencijalne koalicijske partnere nazvavši oporbu “životinjama” i “lopovima” spremnima na dogovor “s vragom” protiv njegove vlade.
Tijekom oštre izborne kampanje, u kojoj su se kazne za nedolično ponašanje utrostručile u odnosu na izbore 2021., Kurti je rekao da će odbiti vladati s koalicijom.
Politički analitičar iz Prištine Belgzim Kamberi rekao je za Reuters da će Kurti morati sklopiti dogovor s drugom ili trećom stranom, ili dopustiti oporbi da formira novu vladu.
“Kosovo je ušlo u institucionalnu nestabilnost”, rekao je.
Kosovo, na kojem većinu čine etnički Albanci, najnovija je europska država, ali i jedna od najsiromašnijih. Stekla je neovisnost od Srbije 2008. godine uz potporu Sjedinjenih Država nakon što je ranije, NATO proveo 78-dnevnu kampanju bombardiranja srpskih snaga 1999. godine.
U izbornoj kampanji vodile su se rasprave o korupciji, kriminalu, zdravstvu i obrazovanju, ali u pozadini se nazire situacija na sjeveru, gdje su Kurtijevi potezi za smanjenje autonomije etničkih Srba potaknuli napetosti i izolirali ga od Europske unije i Sjedinjenih Država.
EU je 2023. godine stavila gospodarska ograničenja zemlji zbog njene uloge u napetostima, ukinuvši najmanje 150 milijuna eura financiranja, otkrio je Reuters.
