Vanjskopolitički analitičar i nekadašnji veleposlanik Republike Hrvatske u Rusiji Božo Kovačević smatra da Rusija zapravo nije zabrinuta za Srbe u Republici Srpskoj niti u Srbiji, već ih koristi kao sredstvo za ostvarivanje svojih interesa na zapadnom Balkanu, ali i iskazivanje moći i sprječavanje daljnjih euroatlantskih integracija u regiji.
U intervjuu Feni, Božo Kovačević govori o ruskoj geopolitičkoj igri na Balkanu, s mogućim veto potezima i namjerama destabilizacije Bosne i Hercegovine te ozbiljnosti utjecaja Rusije na situaciju u regiji.
Ova analiza je posebno relevantna u kontekstu nedavnog sastanka bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovom u Moskvi, gdje je bivši predsjednik RS-a tražio ruski veto na produženje mandata EUFOR-a u BiH.
Tom prilikom Lavrov i Dodik su iznijeli niz optužbi na račun Zapada i visokog predstavnika Christiana Schmidta, izjavivši da su “komplicirani odnosi u BiH rezultat grubog miješanja Zapada u unutarnje poslove BiH” te da Schmidt “nema mandat Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija” i da “pokušava nametati odluke i zakone po nalogu Zapada”.
Za ove optužbe Lavrova Kovačević kaže da nisu ništa novo, budući da je Rusija takvu poziciju zauzela još 2008. godine.
Zaoštrila ju je nedavno, inzistirajući na svojoj tezi da visoki predstavnik nije legitiman i legalan zbog toga što Vijeće sigurnosti UN-a nije potvrdilo njegov mandat. Rusija je od 2008. godine nezadovoljna činjenicom da je unatoč najavama da će pozicija visokog predstavnika biti ukinuta, ipak došlo do produženja mandata i do novih imenovanja visokih predstavnika – obrazložio je.
Kovačević napominje da takvo rusko stajalište i trenutne događaje u BiH treba promatrati u širem kontekstu sukoba između Rusije i Zapada.
Prije svega, podsjetio je da su sve stalne članice Vijeća sigurnosti u UN-u, Sjedinjene Američke Države, Rusija, Kina, Francuska i Velika Britanija, podržale zaključke mirovne konferencije o bivšoj Jugoslaviji bez upotrebe veta, što je omogućilo da Dejtonski sporazum bude usvojen kao rezolucija Vijeća sigurnosti i time dobije međunarodnu legitimnost.
Međutim, nakon 1999. godine, Rusija u sve većoj mjeri odstupa od dotadašnje politike suradnje sa Zapadom. Nezadovoljna bombardiranjem tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, kao i aranžmanom koji je uspostavljen na Kosovu, Rusija sve više pokušava opstruirati politike koje provodi Zapad na Balkanu – naglašava Kovačević.
Podsjećajući da je Ruska Federacija istupila iz Vijeća za provođenje mira (PIC), čiji odbor imenuje visokog predstavnika, on također ističe da Rusija otvoreno opstruira rad visokog predstavnika i koristi svoj utjecaj na vlade nekih zemalja na jugoistoku Europe, pritom praveći probleme.
Rusija će to činiti sve dok Zapad ne pristane da je tretira kao ravnopravnog sugovornika u raspravama o europskoj sigurnosti – mišljenje je vanjskopolitičkog analitičara.
Na pitanje da li Rusija koristi Dodika i situaciju u BiH da bi širila svoju strategiju destabilizacije Balkana, odgovorio je potvrdno, dodajući da ruska strana stanje na Balkanu tretira kao da je riječ o bližem ruskom susjedstvu.
Kao da se radi o bivšim sovjetskim republikama prema kojima Rusija ima posebne sentimente i posebne aspiracije. Ukratko, dok raste napetost u odnosima između Rusije i Zapada, Rusija će nastojati proizvesti što je moguće veću napetost u BiH i na Balkanu općenito – upozorava.
Poznavalac ruske politike ukazuje i na to da su ruske vlasti odlučile instrumentalizirati vlade na koje imaju utjecaj i iskoristiti ih za ostvarivanje svojih interesa.
Nezadovoljna odnosom Zapada prema njoj te zbog toga što smatra da je Zapad ne uvažava u dovoljnoj mjeri, Rusija je, kada je u pitanju mogući pristup pojedinih država europskim i euroatlantskim integracijama, odlučila praviti probleme gdje god može – kaže Kovačević.
Imajući to uvidu, posebno je naglasio da o odnosu Moskve prema Srbima u Republici Srpskoj i Srbiji ne treba imati iluzija.
Ruska vlast ne brine previše o Srbima u RS-u, niti o Srbima u Srbiji, već vlasti tog bh. entiteta i te države pokušava iskoristiti za ostvarivanje svojih interesa. Ključni interes Ruske Federacije je da demonstrira svoju moć i sposobnost utjecaja na pojedine države te da pokaže da može omesti daljnje euroatlantske integracije na zapadnom Balkanu, a sve s ciljem da od Zapada isposluje neke koncesije – ističe Kovačević.
Sugovornik Fene se osvrnuo i na sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a 31. listopada, koja će, kako je Rusija najavila, biti posvećena situaciji u BiH.
Činjenicu da je oktobar mjesec kada Ruska Federacija predsjedava tim tijelom te da će se tada razgovarati i o produženju mandata misije EUFOR- u BiH, nekadašnji veleposlanik Hrvatske u Moskvi smatra zabrinjavajućom.
Bojim se da je moguće da Rusija na toj sjednici stavi veto na produžetak mandata EUFOR-a, s obzirom na opći porast napetosti u odnosima između Rusije i Zapada. Međutim, pretpostavljam da će Rusija pokušati isposlovati neku koncesiju ili ostvariti neki svoj interes i to bi mogla biti cijena za to da Rusija ne stavi veto – mišljenje je ovog eksperta za istočnoeuropske odnose.
Ukoliko Rusija zaista odluči zabraniti produžetak mandata EUFOR-a, to će BiH donijeti novo poglavlje i početak nove krize, dodao je.
Kovačević ističe da je ono što je ohrabrujuće to da se, na osnovu prethodnih rezolucija, Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH, u njoj nalaze međunarodne snage koje ipak mogu spriječiti njenu dezintegraciju.
Budući da ruske snage nisu prisutne u BiH, za razliku od snaga europskih zemalja članica NATO-a, izrazio je nadu da Rusija mogućnost dezintegracije BiH koristi više kao prijetnju kojom želi nešto isposlovati za sebe nego kao realnu mogućnost.
