Vladajuće stranke na razini Bosne i Hercegovine ponovno su za pregovaračkim stolom. Mediji uoči sastanka najavljuju postizanje velikih dogovora, no HDZ BiH to demantira. Ističu kako i dalje nedostaje usuglašenost oko Ustavnog suda BiH i još nekoliko zakona. Ti zakoni, kako je objašnjeno, pripadaju sljedećem paketu. Zakon o zaštiti osobnih podataka i definiranje granica trebali bi dobiti zeleno svjetlo.
Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, izjavio je:
“Mislim da ćemo imati dva zakona potpuno usuglašena i tada će ići na Vijeće ministara. Imat ćemo definiran plan rasta, pregovarački okvir, a mislim da ćemo krenuti i s pričom o proračunu za 2025. godinu.”
U SNSD-u tvrde da su stranke koje čine vlast na državnoj razini pokazale kako su sposobne postići dogovor. Prema njihovim riječima, to je moguće kada sami odlučuju, no upozoravaju da se nakon svakog dogovora pojavi visoki predstavnik u BiH, Christian Schmidt, i sve vrati na početak.
Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, izjavio je:
“Došao je trenutak da svi partneri jasno kažu tko je vlast u BiH. Jesmo li to mi ili Schmidt? Ako smo mi, legitimno izabrani predstavnici naroda, onda svi moraju jasno odbaciti svako nametanje. Nitko više nema luksuz šutjeti. Ako je to Schmidt, čemu onda služimo mi, naši sastanci i dogovori?”
Duška Jurišić, zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, komentirala je:
“Šire se poruke optimizma, kao i na početku formiranja partnerskih odnosa sa SNSD-om i HDZ-om. Uvijek se traži dežurni krivac, a sada je to Christian Schmidt jer traži rješavanje pitanja sedam kulturnih institucija. To je sve što mogu reći jer nemam nikakvih informacija iznutra.”
Hipotetski, ako dogovor bude postignut, ovisit će i o konačnoj riječi četiri županije u kojima SDA ima vlast. Ranije nisu prihvatili dokument koji je sadržavao 111 usuglašenih mjera jer nije bilo dogovora oko Ustavnog suda BiH i ukidanja entitetskog veta. Stav je ostao nepromijenjen.
Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, istaknuo je:
“Ne možemo naprijed i prema Europi s nepopunjenim Ustavnim sudom BiH i neprovođenjem njegovih odluka starijih od deset godina. Druga stvar je etnički veto u procesu odlučivanja – Srbin, Hrvat i Bošnjak moraju biti suglasni. Europa to ne poznaje.”
Bosna i Hercegovina, prema mišljenju našeg sugovornika, poznaje isključivo vlast koja gotovo ništa ne može napraviti. Odluke donose podobni i nestručni, a primjer su i posljednja događanja oko propalog samita u Neumu.
Faruk Kajtaz, novinar, izjavio je:
“Zamislite državu koja planira ući u EU, a ne može održati samit jer je pao tender. To zvuči kao zaplet iz crnog humora.”
Reformska agenda, koju moraju odobriti svi razini vlasti u Bosni i Hercegovini, ključna je za dobivanje novca iz Plana rasta za Zapadni Balkan. Rok za finaliziranje i slanje ovog dokumenta u Bruxelles je 4. prosinca.
