Smrt najstarije osobe na svijetu u dobi od 118 godina ponovno je potaknula raspravu koja dijeli znanstvenike stoljećima: postoji li granica do koje zdrav čovjek može živjeti?
Nakon što je prošli tjedan umrla francuska redovnica Lucile Randon, španjolska prabaka Maria Branyas Morera koja ima 115 godina nosi titulu najstarije osobe na svijetu, po Guinnessovoj knjizi rekorda.
Francuski prirodoslovac iz 18. stoljeća Georges-Louis Leclerc, poznat kao grof de Busson, smatrao je da bi zdrav čovjek mogao maksimalno doživjeti stotu.
Od tada napredak u medicini i bolji uvjeti života pomaknuli su tu granicu nekoliko desetljeća.
Nova prekretnica postavljena je 1995. kada je Francuskinja Jeanne Calment proslavila 120. rođendan. Calment je umrla dvije godine poslije u dobi od 122 godine. I dalje je službeno smatraju najdugovječnijom osobom koja je ikad živjela.
Po podacima UN-a, godine 2021. u svijetu je bilo 593.000 ljudi starijih od sto godina. Desetljeće prije takvih je bilo 353.000. Očekuje se da će se broj stogodišnjaka u idućih deset godina više nego udvostručiti, po agenciji Statisti.
Grof de Buffon također bi se iznenadio povećanjem broja ljudi starijih od 110 godina. Njihov broj raste 80-ih godina prošlog stoljeća.
Dakle, koliko čovjek može doživjeti? Znanstvenici se ne slažu oko toga, a neki smatraju da je životni vijek naše vrste strogo biološki ograničen.
Godine 2016. genetičari su u časopisu Nature objavili da nije bilo poboljšanja u životnom vijeku ljudi od kasnih 1990-ih.
Analizirajući globalne demografske podatke utvrdili su da se maksimalna životna dob smanjila od smrti Calment, premda u svijetu živi više starijih.
– Zaključili su da ljudski životni vijek ima prirodnu granicu i da je dugovječnost ograničena na oko 115 godina, rekao je francuski demograf Jean-Marie Robine za AFP. Ali tu hipotezu dijelom osporavaju mnogi demografi, rekao je Robine, stručnjak za stogodišnjake pri medicinskom istraživačkom institutu INSERM.
Godine 2018. istraživanjem je utvrđeno da se stopa smrtnosti, premda raste s dobi, smanjuje nakon 85 godina života. Oko dobi od 107 godina, stopa smrtnosti doseže vrhunac od 50 do 60 posto po godini. Po toj teoriji, ako imate 12 ljudi u dobi od 110 godina, šestero će doživjeti 111, troje 112 i tako dalje, rekao je Robine.
Ali što je više starijih od 110 godina, takozvanih superstogodišnjaka, veći su izgledi da ih nekoliko doživi rekordnu starost.
– Ako imate 100 superstogodišnjaka pola će doživjeti 111 godina, a četvrtina 112 godina, rekao je Robine. Zahvaljujući ‘učinku volumena’, više ne postoje fiksne granice dugovječnosti. No Robine i njegov tim ove godine objavljuju istraživanje koje će pokazati da stopa smrtnosti nastavlja rasti nakon dobi od 105 godina, smanjujući dodatno taj okvir.
Znači li to da postoji granica dugome životu? Robine ne želi ići tako daleko. Medicinska otkrića će se nastaviti, kao i uvijek, i malo-pomalo zdravlje najstarijih će se poboljšati, rekao je.
Drugi stručnjaci također su oprezni u pogledu prognoza.
– Za sada ne postoji definitivan odgovor, rekla je France Mesle, demografkinja pri Francuskom institutu za demografska istraživanja (INED). Čak i ako ih je više, broj ljudi koji dožive jako duboku starost i dalje je prilično malen i mi još ne možemo iznijeti značajnu statističku procjenu, rekla je.
Možda će se prema tome morati pričekati veći broj starijih od 110 godina kako bi se testiralo učinak volumena. I naravno, neka buduća medicinska otkrića mogla bi uskoro promijeniti sve što znamo o smrti.
Eric Boulanger, francuski liječnik koji se specijalizirao za starije, rekao je da bi genetička manipulacija mogla omogućiti da neki ljudi dožive 140 ili čak 150 godina.
