U samo deset godina broj umirovljenika u BIH porastao je za više od 100.000.
Prema podacima koje su “Nezavisne novine” dobile od Agencije za statistiku BIH, u 2014. godini imali smo ukupno 640.560 korisnika mirovina.
Deset godina kasnije, u prosincu 2024. godine, prema informacijama nadležnih entitetskih fondova, imali smo ukupno oko 742.000 umirovljenika.
Adnan Smailbegović, predsjednik Udruge poslodavaca FBIH, ističe da je istraživao situaciju ovdje i u drugim zemljama. U našoj zemlji, ističe, omjer je vrlo nepovoljan, jer, kako kaže, na jednog umirovljenika radi 1,15 radnika (na 100 umirovljenika 115 radnika).
„Prema podacima koje sam dobio, omjer je lošiji samo u Rumunjskoj i iznosi 1,09 radnika na jednog umirovljenika. Postoje zemlje koje imaju više od tri radnika na jednog umirovljenika. Ali, europski prosjek je 1,7“, objašnjava Smailbegović u izjavi za „Nezavisne novine“.
Po njegovim riječima, da bi dostigla europski prosjek, Federaciji BiH nedostaje između 200.000 i 220.000 radnika.
„Imamo zaista nepovoljnu sliku, i naravno, kada bi se netko ozbiljno time pozabavio, napravio bi se značajan napredak, kako bi se zaposlili novi ljudi. Međutim, moramo imati gdje ih zaposliti, ali i imati koga zaposliti. Dakle, situacija je vrlo zabrinjavajuća. U Federaciji BiH se sada događa da na svakog novozaposlenog imamo dva nova umirovljenika. A ni demografija nam ne ide u prilog“, rekao je Smailbegović.
I ekonomisti kažu da rast broja umirovljenika ne prati rast zaposlenosti i ukupne gospodarske aktivnosti, već, kako dodaju, veći problem za sustav predstavlja veliki broj ranije umirovljenih povlaštenih kategorija, gdje doprinosi nikada nisu uplaćivani proporcionalno njihovim kasnijim mirovinama.
„Također, mnoga druga radna mjesta u javnom sektoru nagrađena su enormno visokim mirovinama za bh. standarde, a to je proporcionalno veći i nepravedniji teret na sustav nametnut političkom voljom u usporedbi s ‘običnim’ umirovljenicima koji su redovito uplaćivali sve doprinose tijekom cijelog radnog vijeka i ne bi ih trebalo doživljavati kao teret niti kažnjavati jer je netko stvorio nerealne obveze radi kupnje glasova koje sada nisu u mogućnosti platiti“, rekao je za Nezavisne novine ekonomski analitičar Igor Gavran.
Tome, ocjenjuje, treba dodati i prekomjerno zaduživanje i stvaranje rupa u proračunu, kao i neprimjereno trošenje i uništavanje domaćeg gospodarstva, zbog čega nema dovoljnog broja novih radnika.
„Povećanje broja umirovljenika predstavlja povećanje opterećenja sustava, ali mirovine ‘normalnih’ umirovljenika bez naknada su preniske i treba ih povećati, kao i osigurati odgovarajuće prihode za buduće umirovljenike te reorganizirati sustav kako bi to bilo moguće i održivo bez podizanja dobne granice ili uznemiravanja postojećih umirovljenika“, kaže Gavran.
Broj umirovljenika u BIH nastavio je rasti i ove godine. Prema podacima Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje, 453.900 korisnika primilo je mirovinu za prosinac 2024., a ukupna potrebna sredstva za isplatu iznosila su oko 298 milijuna KM.
„Ukupno 459.570 korisnika primit će mirovinu za srpanj 2025., a potrebna sredstva za isplatu iznose oko 384 milijuna KM, uključujući sredstva namijenjena za isplatu jednokratnog novčanog dodatka u iznosu od 71.660.225 KM“, naveo je Federalni zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje.
Slična je situacija i u Srpskoj. Prema podacima Fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja Republike Srpske, isplatom mirovine za prosinac 2024. godine obuhvaćeno je ukupno 288.448 korisnika. U srpnju ove godine taj je broj bio veći.
„Isplatom mirovine za srpanj 2025. godine obuhvaćeno je ukupno 291.416 korisnika, od kojih je 233.846 u Republici Srpskoj, a 57.570 korisnika izvan Republike Srpske“, priopćio je Fond mirovinskog i invalidskog osiguranja Republike Srpske.
