U Ministarstvu vanjskih i europskih poslova (MVEP) Republike Hrvatske smatraju da Bosna i Hercegovina sada mora i može iskoristiti geopolitički trenutak i pristupiti Europskoj uniji. To bi BiH donijelo brojne beneficije, prije svega pravnu i političku sigurnost, za bolji ekonomski i svaki drugi rast zemlje. No, jesmo li spremni i zašto još uvijek čekamo na političare?
Iako svijet danas živi nikad veću napetost za koju je još uvijek teško procijeniti u kojem pravcu će ići, za BiH je ovo ključan geopolitički trenutak za pristupanje Europskoj uniji, javlja BHRT.
“Ruska agresija na Ukrajinu je potaknula Europsku uniju da promisli svoju politiku proširenja na novi način. Da se dodatno otvori procesu proširenja i približavanju država u susjedstvu Europskoj uniji. Nije slučajno da je ove godine donesena odluka za BiH o početku pregovora. Nije slučajno da je Ukrajina ušla u proces pregovaranja, da Moldavija pregovora, da Srbija i Crna Gora ostvaruju napredak”, navodi Dubravka Kobaš Lučić, načelnica Sektora za Europu MVEP Hrvatske.
Bosna i Hercegovina zbog brojnih političkih, društvenih i ekonomskih slabosti treba jedan novi početak. U takvom položaju je bila i susjedna Hrvatska. Zato danas, nakon jedanaest godina članstva u EU, gledaju u potpunu transformaciju društva.
“Da smo za prvih deset godina članstva na raspolaganju imali deset milijardi eura… Ali to nije jedina korist od članstva. Koristi su od ulaska su što ste vi dio kluba najviših i najrazvijenijih vrijednosti. Imate prilike odlučivati o politikama i propisima koje utječu na pola milijarde ljudi”, kaže Kobaš Lučić.
Naravno, zemlje članice Europske unije nisu bez problema i izazova. Hrvatska je, primjerice, nakon što je postala članica EU, samo otvorila vrata svojim građanima da iseljavaju iz Hrvatske zbog boljeg stadarda života.
“Bez bolje plaćenih radnih mjesta nećemo moći očekivati značajne utjecaje na poboljšanje životnog standarda. Previše je rizika oko nas da bismo se mogli tek tako opustili i rekli da smo uspjeli. Ne. Posao je uvijek tu i Hrvatska se uvijek mora truditi rješavati tih svojih bolnih točaka, pogotovo u područjima kao što je pravosuđe, zdravstvo, javnim poduzećima gdje ni iz bliza ne možemo reći da smo zadovoljni stanjem”, ističe Jakša Puljiz, voditelj Odjela za europske politike MVEP Hrvatske.
Bosna i Hercegovina nalazi pred iznimno važnim razdobljem. Sve je do nas samih želimo li ekonomski perspektivnu i stabilnu zemlju i u kojoj će njena prirodna bogatstva, prije svega poljoprivreda biti zaštićeni i cijenjeni.
“Prije svega bih rekla da je Hrvatska profitirala od većeg izvoza. Mi danas bez ikakvog problema izvozimo na cijelo područje Europske unije”, naglašava zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke Sandra Švaljek.
“Bosna i Hercegovina kroz sporazum o stabilizaciji i pridruživanju ima zapravo otvoreno tržište EU. Proizvođači koji imaju takvih želja i ambicija mogu bez nekakvih carinskih ograničenja ili količinskih ograničenja izvoziti na tržište EU i na njemu se etablirati. Ja bih rekla da u ovoj prvoj fazi, glavni pritisak ili glavna očekivanja ne bi trebala biti od poljoprivrednika, nego od institucija BiH”, ističe Anita Sever Koren, ravnateljica Uprave za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu suradnju.
A institucije naše zemlje pritisnute političkim prilikama i neprilikama teško će moći sami bez pritiska onih kojima je u ovoj zemlji stalo da se razvijamo, a to su mladi ljudi, poslodavci, proizvođači, izvoznici znanstvenici, kulturni radnici, a koji su već dobrim dijelom otišli u zemlje zapadne Europe. Pa zar onda ne bi trebalo stvarno iskoristiti ovaj geopolitički trenutak i biti dijelom europske obitelji.
