S obzirom na uvođenje novih tehnologija u izborni proces, glasanje na dan općih izbora, koji se održavaju 4. listopada, bit će znatno drugačije u odnosu na prije, a možda i najveća novost koja će sigurno zakomplicirati glasanje bit će izgled glasačkog listića.
Taj glasački listić još nije službeno predstavljen od strane Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine, ali na konferenciji za novinare Koalicije “Pod lupom” pojavile su se kopije kako bi “mogao izgledati”.
U biti, za razliku od prethodnog glasačkog listića za parlamente, građani će dobiti dva glasačka listića.
Taj jedan glasački listić izgledat će kao što sada izgleda, i na njemu će biti imena stranaka i kandidata, ali se o njemu neće glasati, već će služiti samo kao pomoć. Na tom glasačkom listiću građani će odabrati stranku i kandidata, a zatim na drugom, praktički “pravom” glasačkom listiću koji će se brojati, obojat će krugove ispred naziva političke stranke i brojeva na kojima se kandidat nalazi.
„Svi birači morat će ispuniti glasački listić, ne oznakom X kao do sada, već kružić koji će se koristiti za označavanje glasačkog listića treba biti dobro označen, cijeli kružić, kako ne bi bilo sumnje je li ga stroj ispravno skenirao ili ne. Očekuje se da će se kružić ispunjavati kemijskom olovkom ili flomasterom koji će biti dostupan u glasačkoj kabini. To ne znači da će glasački listić označen na stari način biti nevažeći. Zato se radi ručno brojanje“, rekla je u svibnju Irena Hadžiabdić, članica Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine.
U načelu, stari i bivši glasački listić bit će samo informativni, a građani će glasati na A4 papiru na način da će obojiti kružić ispred naziva stranke i kružić ispred brojeva kandidata za koje žele glasati. S obzirom na mali broj kandidata, glasački listić za člana Predsjedništva BiH bit će isti kao i do sada.
Podsjećanja radi, ranije nametnutim izmjenama Izbornog zakona BiH, birači mogu glasati samo za tri kandidata s liste političkog subjekta, dok su prije mogli glasati za sve. Ti “preferencijalni glasovi” samo za kandidate važni su zbog tzv. stranačkog cenzusa. Unutarstranački cenzus iznosi 20 posto.
U biti, preferencijalni glas znači da kandidati s bilo kojeg mjesta na listi mogu osvojiti mandat, s tim da moraju osvojiti najmanje 10 posto glasova koje je ta lista dobila da bi uopće ušli u raspodjelu.
Radi pojašnjenja, da bi stranka ili lista uopće ušla u raspodjelu za mandate, mora prijeći prag od tri posto, odnosno mora osvojiti najmanje tri posto ukupnog broja birača koji su izašli na birališta u određenoj izbornoj jedinici. Ako prijeđu taj prag i osvoje, recimo, dva mandata, ti se mandati raspoređuju na način da ih osvajaju prvi i drugi na listi, ali samo ako nijedan od kandidata s te liste nije osvojio više od 20 posto glasova koje je ta lista dobila. Recimo, ako je lista osvojila 1000 glasova i dobila dva mandata, a nijedan od kandidata nije osvojio 201 glas, mandat osvaja nositelj liste i ostali na listi, ali u slučaju da kandidat ima 201 glas i nalazi se npr. na desetom mjestu, mandat osvajaju taj kandidat i nositelj liste, ali pod uvjetom da drugi na listi ima manje od 201 glasa.
„Očekujem da će ljudi biti prilično zbunjeni i da ćemo imati duge redove na biračkim mjestima. Potpuno mi je nenormalno da se izbori održavaju za dva ili dva i pol mjeseca, a da građani imaju tako malo informacija o samom procesu koji je pun radikalnih inovacija. S druge strane, vidimo da je Središnje izborno povjerenstvo naknadno prilagodilo glasačke listiće tako da ih skeneri uopće mogu očitati. Ne možete očekivati da baka koja ima više od 80 godina stavi naočale čak i u mraku na biračkom mjestu, traži male brojeve i barkodove. A nama, koji smo mlađi, trebat će vremena da sve to detaljno vidimo“, rekla je Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH, u intervjuu za „Glas Srpske“.
Inače, način glasanja promijenjen je jer nije bilo dovoljno velikih skenera koji bi mogli skenirati klasični glasački listić, o čemu su „Nezavisne“ ranije pisale. U slučaju da bi ostao klasični glasački listić, skener tih glasačkih listića morao bi biti ogroman, jer se na glasačkim listićima za određene županijske skupštine nalazi nekoliko stotina imena. U principu, SIP je morao prilagoditi glasački listić proizvođaču opreme, tj. “Smartmaticu”.
Treba imati na umu da u Bosni i Hercegovini ima između pet i 10 posto nevažećih glasačkih listića. Na općim izborima 2022. bilo ih je, recimo, 6,65, a ako uzmemo u obzir da birači još nisu upoznati s glasačkim listićem i prilično kompliciran proces glasanja, može se očekivati da će ih na ovim izborima biti puno više.
Zanimljivo je da će se unatoč uvođenju skenera glasovi na kraju brojati ručno, a SIP još nije jasno utvrdio koji će rezultat biti relevantniji u slučaju “nepodudaranja”.
