Na izborima održanim u nedjelju u Republici Srpskoj glasalo je 47,03 posto građana s pravom glasa, dok je u BIH taj postotak niži i iznosi 42,02 posto. Mnogi su ovu informaciju shvatili kao dokaz funkcioniranja novih tehnologija, odnosno potvrdu da mrtvi nisu mogli glasati i da nije bilo zlouporabe podataka onih koji žive u inozemstvu i obično ne koriste svoje pravo glasa.
Demograf Stevo Pašalić smatra da je to realna izlaznost s obzirom na to da su popisi birača prebukirani i napuhani, jer nemamo ni blizu tog broja birača.
Po njegovim riječima, u prethodnim izbornim ciklusima događalo se da se nakon 19 sati “nagura” više glasačkih listića.
-Bilo je “gimnastike”, tko je mogao, to znam kao neposredni akter. Pratio sam jučerašnji proces glasanja i sve je prošlo bez greške. Ništa se nije moglo utjecati, tako da je izlaznost realna i objektivna – objasnio je.
Naglasio je da je činjenica da imamo više registriranih birača nego stanovnika, ali da vrijede neka druga pravila.
-Svatko tko ima osobnu iskaznicu, bilo gdje, može doći i glasati. Nigdje ne piše da ne može glasati. Malo je apsurdno ako Republika Srpska zapravo ima nešto manje od milijun stanovnika, a mi imamo 1.200.000 birača, ali oni nisu na ovom području, ne dolaze. Stoga je ovdje jedino eliminirano to što su prije glasali mrtvi ljudi i neki drugi ljudi koji nisu tu, ali su se pojavili na glasanju. To je barem korak naprijed. Barem sada imamo početnu, realnu sliku – rekao je.
Prema njegovim projekcijama, u Republici Srpskoj trenutno živi 980.000 ljudi. S druge strane, birači su svi oni koji su izvadili osobnu iskaznicu, a mnogi od njih godinama nisu dolazili na ta mjesta. O tome govori i podatak koji je iznio Pašalić da se za glasanje u inozemstvu registriralo manje od 50.000 ljudi, a oko 2 milijuna ljudi, uključujući maloljetnike, živi negdje u dijaspori.
Demograf Aleksandar Čavić naglasio je da se broj birača ne smije miješati s brojem stanovnika Bosne i Hercegovine, jer se radi o dvije različite kategorije koje se formiraju prema različitim kriterijima i čija se dinamika samo djelomično podudara. Pojasnio je da se broj stanovnika odnosi na stanovništvo koje obično živi u BiH, odnosno na tzv. rezidentno stanovništvo, i uključuje osobe svih dobnih skupina, a biračko tijelo čine punoljetni građani BiH koji ispunjavaju uvjete propisane Izbornim zakonom.
-Iseljenjem iz BiH, u pravilu, ne gubimo birače – gubimo stanovnike – kaže Čavić.
Po njegovim riječima, činjenica da je u Središnjem biračkom popisu registrirano 3.408.517 birača, iako je procijenjeni broj stanovnika koji danas normalno žive u BiH manji od tog broja, sama po sebi ne predstavlja statistički paradoks.
-Veliki dio ljudi koji su napustili zemlju tijekom prethodnih godina i desetljeća više nisu dio njezinog stalnog stanovništva, ali kao građani Bosne i Hercegovine i dalje ostaju dio biračkog kontingenta. Štoviše, tako visok broj birača u odnosu na broj stalno zaposlenih stanovnika neizravno predstavlja jednu od potvrda izuzetno visokog obujma emigracije iz Bosne i Hercegovine. Nesrazmjer između broja stanovnika i broja birača stoga treba promatrati kao jedan od pokazatelja opsega demografskog pražnjenja zemlje, a ne kao dokaz da je sam Središnji popis birača nužno manjkav – izjavio je Aleksandar Čavić.
Istaknuo je da je ova odvojenost posebno važna pri analizi izlaznosti na izbore. Ako se broj registriranih birača relativno malo mijenja između dva izborna ciklusa, dok broj osoba koje su registrirane kao birači znatno snažnije pada, takav pad ne može se objasniti samo demografskom promjenom biračkog kontingenta.
-Jedan dio objašnjenja za pad izlaznosti svakako treba tražiti u izbornoj apstinenciji, odnosno gubitku interesa i povjerenja građana u izborni proces. Na to mogu utjecati brojni čimbenici – političko razočaranje, osjećaj da izbori ne donose bitne promjene, loš programski i kadrovski sastav političkih subjekata, ali i činjenica da sve veći broj formalno registriranih birača zapravo živi u inozemstvu i ne sudjeluje na izborima – smatra Čavić.
Međutim, prilikom usporedbe s ranijim izbornim ciklusima, mora se uzeti u obzir još jedna činjenica – dokumentirano postojanje fiktivno zabilježene izlaznosti na određenim ranijim izborima.
