Prihodi od poreza na dohodak od imovine i imovinskih prava u Federaciji BiH u posljednjih šest godina porasli su za više od 130 posto, pokazuju podaci Porezne uprave FBiH.
Od 2020. do 2025. godine po ovom osnovu naplaćeno je ukupno 61,2 milijuna KM, a najveći dio prihoda ostvaren je u Županiji Sarajevo.
Iz Porezne uprave navode da se od naredne godine očekuje primjena novog Zakona o fiskalizaciji transakcija u FBiH, prema kojem će i fizičke osobe koje iznajmljuju stanove biti obavezne izdavati fiskalne račune.
Veće cijene najma glavni razlog rasta
Podaci pokazuju da je 2020. godine naplaćeno 5,82 milijuna KM poreza, dok su prihodi u narednim godinama kontinuirano rasli.
Najveći rast zabilježen je 2022. godine, kada je naplata povećana za više od 56 posto. Trend je nastavljen i tijekom 2023. i 2024. godine, dok je u 2025. zabilježen tek blagi pad od 2,39 posto.
Istovremeno, broj prijava nije rastao istim tempom. Porezna uprava je 2020. godine zaprimila 18.018 prijava, a 2025. godine 19.777, što je povećanje od svega oko 10 posto.
To znači da je rast poreznih prihoda prvenstveno posljedica viših cijena najma nekretnina, a ne značajno većeg broja prijavljenih stanodavaca.
Sarajevo uvjerljivo prednjači
Najviše poreza naplaćeno je u Županiji Sarajevo, gdje je u šest godina prikupljeno 36,18 milijuna KM, odnosno gotovo 60 posto ukupnog iznosa u Federaciji BiH.
Slijede:
Zeničko-dobojska županija– 9 milijuna KM
Hercegovačko-neretvanska županija – 5,74 milijuna KM
Tuzlanska županija- 3,47 milijuna KM
Srednjobosanska županija – 2,53 milijuna KM
Unsko-sanska županija– 2,27 milijuna KM
Najmanje poreza naplaćeno je u Bosansko-podrinjskoj županiji, gdje je za šest godina prikupljeno nešto manje od 70.000 KM.
Tko plaća ovaj porez?
Porez na dohodak od imovine plaćaju fizičke osobe koje ostvaruju prihode od iznajmljivanja stanova, kuća, poslovnih prostora i garaža, kao i od iznajmljivanja pokretne imovine te korištenja autorskih prava, patenata i licenci, prenosi Avaz.
Zakonska stopa poreza iznosi 10 posto, ali zbog priznatih normiranih troškova stvarno porezno opterećenje u praksi najčešće iznosi između pet i sedam posto, u zavisnosti od vrste prihoda i županijskih propisa.
