Internetom kruži nova mapa: Podaci za BiH su zabrinjavajući

Podjeli

​Najnovija mapa nezaposlenosti u Europi za 2026. godinu donosi jasnu liniju razgraničenja na Balkanu. Dok su pojedine republike bivše Jugoslavije uspjele da se približe europskom prosjeku ili ga čak nadmaše, drugi dio regiona i dalje se bori sa dvocifrenim stopama nezaposlenosti i sporim ekonomskim reformama. Podaci za BiH su zabrinjavajući.

Iako su sve zemlje regije nekada dijelile sličan gospodarski sustav, današnji podaci ukazuju na ogromne razlike u dinamici tržišta rada.

Kada se analizira prostor bivše Jugoslavije, slika je podijeljena na četiri jasne kategorije:

Slovenija, Regionalni predvodnik: Sa stopom nezaposlenosti od manje od četiri posto, Slovenija nastavlja da dominira kao najstabilnije tržište rada u regionu, parirajući najrazvijenijim zemljama EU poput Češke.

Hrvatska, Stabilan rast: Hrvatska bilježi odličnih 4,5 posto, što je svrstava među uspješnije države jugoistočne Europe i potvrđuje pozitivan trend privlačenja investicija i stabilizacije tržišta.

Srbija, Pozitivni pomaci uz zaostatak: Srbija se nalazi u sredini sa stopom od blizu devet posto. Iako je u boljoj poziciji od južnih i zapadnih susjeda, Srbija i dalje kaska za standardima Hrvatske i Slovenije, dok je skoro izjednačena sa zemljama poput Španjolske (9,8 posto).

BiH, Crna Gora i Sjeverna Makedonija, Kritična zona: Na dnu liste nalaze se Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Sjeverna Makedonija, koje sve bilježe nezaposlenost iznad 11 posto. Ovi podaci ukazuju na to da je ovaj dio regije i dalje najosjetljiviji na ekonomske potrese i da su potrebne hitne i duboke tržišne reforme.

Kako Balkan stoji u odnosu na Europu

Da bi se razumjela pozicija našeg regiona, važno je pogledati i ostatak kontinenta. Najniže stope nezaposlenosti u Europi bilježe Poljska (2,2 posto) i Češka (3,1 posto), koje praktično nemaju problem sa viškom radne snage. Na drugom kraju skale, pored balkanskih država, nalazi se Ukrajina sa 12 posto, što je direktna posljedica ratnih okolnosti i razrušene infrastrukture.

Podaci za 2026. godinu jasno pokazuju da geografska blizina ne garantira ekonomsku sličnost. Jaz između četiri posto u Sloveniji i 11 posto u Bosni i Hercegovini najbolje oslikava različite brzine kojima se države bivše Jugoslavije kreću ka europskim ekonomskim standardima, prenosi Telegraf.

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

Otvoren natječaj za prijem brucoša u Studentski centar Sveučilišta u Mostaru

U ponedjeljka, 24. kolovoza, raspisan je natječaj za prijem brucoša u Studentski centar Sveučilišta u Mostaru. Uprava Studentskog centra Sveučilišta u Mostaru donijela...

U jednom od najpoznatijih hercegovačkih kupališta analize otkrile fekalne bakterije

Analiza uzorka vode iz rijeke Trebižat, jednog od poznatijih kupališta u Hercegovini, pokazala je prisustvo fekalnih bakterija, dok u hemijskom dijelu ispitivanja nisu...

Sladić najavio: Pred nama je dan sa najvišom temperaturom ove godine

Poznati meteorolog Nedim Sladić najavio je da bi sljedećeg petka, 28. kolovoza, temperature u Bosni i Hercegovini mogle dosegnuti najviše vrijednosti ove godine,...

(VIDEO) Mostarac u vrhu svjetske neurokirurgije: Tko je Josip Cvitković, mladi liječnik koji osvaja kinesku prestižnu bolnicu Tiantan

Mladi mostarski liječnik i budući neurokirurg Josip Cvitković sunčanu je Hercegovinu zamijenio Pekingom, gdje danas radi kao asistent u operacijskoj sali ugledne bolnice...

Teška prometna nesreća u središtu Mostara, semafor završio na automobilu

-Mi smo mislili da je u pitanju neka eksplozija. Javna rasvjeta je prestala raditi, ulica je bila u mraku, tek kasnije smo doznali...

Slični članci

Horor u rodilištu, sumnja se da je ovo uzrok požara: Poginulo 15 beba, samo jedna je spašena

Najmanje 15 novorođenčadi poginulo je u požaru koji je u srijedu ujutro...

Pljačka u Beču: Mladić iz BiH uz prijetnju pištoljem opljačkao poštu

Osumnjičeni pljačkaš pošte uhićen je u Beču-Lisingu 25. kolovoza poslijepodne, nedugo nakon...

Troškovi rastu, novčanici tanji: Inflacija i poskupljenja ponovno pritišću građane BiH

Život u Bosni i Hercegovini tijekom 2026. godine ponovno postaje sve skuplji....

Težina školskog ruksaka ne bi trebala da iznosi više od 10 posto tjelesne težine djeteta

Težina školskog ruksaka ne smije prelaziti 10 posto tjelesne težine djeteta, upozorava...