Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu u četvrtak su ponovno ukazali na važnost politike proširenja, ali i ponovili da ona treba biti vjerodostojna te temeljena na individualnim zaslugama država jer neke od njih napreduju, a neke nazaduju u tom procesu.
Zastupnik pučana Tomislav Sokol u raspravi o političkim i institucionalnim implikacijama proširenja, održanoj na plenarnoj sjednici Parlamenta u Strasbourgu, rekao je da je u izmijenjenim geopolitičkim okolnostima ono opet postalo aktualno, no naglasio je da se države kandidatkinje treba ocjenjivati „svaku zasebno” i po njihovim sposobnostima da „usvoje europske standarde”.
„Nažalost, po tom pitanju ne da ne vidimo napredak, nego, uglavnom vidimo nazadovanje”, smatra Sokol.
Naveo je Srbiju kao „apsolutno najveći destabilizacijski faktor u jugoistočnoj Europi”, državu čija „hegemonistička politika ugrožava neovisnost i suverenost okolnih država”. Jasno je da takvoj Srbiji danas nije mjesto u Europskoj uniji, smatra Sokol.
Njegov stranački kolega Karlo Ressler rekao je da „ruski utjecaj, kineske investicije i protueuropski regionalni akteri” koji ne dijele europske vrijednosti jačaju svoju prisutnost upravo tamo gdje „Europa oklijeva”.
„Vjerodostojnost europske politike proširenja gradi se upravo kroz čvršće partnerstvo s državama i akterima koji dijele težnju prema zajedničkoj budućnosti, ali isto tako i čvršćim politikama prema onima koji podrivaju Europu i njezine vrijednosti”, rekao je Ressler.
Govoreći o Planu rasta za zapadni Balkan, instrumentu koji uvjetuje financijsku pomoć državama kandidatkinjama provedbom reformi, pučanin je rekao da on predstavlja „priliku za dublju integraciju i konkretne promjene”, no da bez jasne europske težnje tih država Plan „ostaje okvir bez sadržaja”.
Naveo je Sjevernu Makedoniju, zemlju koja se nije približila članstvu u EU-u usprkos provedenim reformama i teškim odlukama, kao „primjer političke nepravde” koja potkopava europski projekt.
U BiH pak vladaju „separatističke poruke” s jedne, te „nerealne unitarističke ambicije” s druge strane, nastavio je Ressler, dodajući da se Crna Gora bori „za svoju europsku i zapadnu orijentaciju”.
EU treba ustrajati na svojim kriterijima
Zastupnik socijalista i demokrata Tonino Picula rekao je da je geopolitička situacija u svijetu „dobar argument u korist nastavka politike proširenja”, no da to ne znači odstupanje od ‘kopenhaških kriterija’ koje treba „dosljedno provoditi u praksi”. Riječ je o uvjetima koje svaka zemlja mora ispuniti ako želi postati članica EU-a.
„EU treba pružati podršku samo stvarnim, a ne fiktivnim reformama, i odmah pozitivno reagirati kada se kriteriji ispune”, poručio je Picula.
On smatra da se EU prema proširenju „predugo odnosila gotovo transakcijski”, „vođena pogrešnim uvjerenjem da će europskim novcem riješiti sve unutarnje probleme država kandidata”.
„Inzistiranje na vladavini prava i europskim vrijednostima, ali i usklađenom geopolitičkom orijentacijom moraju biti temelji za nastavak politike proširenja”, naglasio je.
Zastupnica pučana Željana Zovko rekla je da Hrvatska kao posljednja zemlja koja je pristupila EU-u „dobro zna koliko je vrijedilo prolaziti kroz nužne reforme” i ispunjavati kriterije.
„S jedne strane, imamo zemlje Istočnog partnerstva koje, zbog svojih demokratskih težnji, plaćaju visoku cijenu – životima svojih građana – zbog autoritarnih režima u susjedstvu”.
„S druge strane zemlje zapadnog Balkana, koje su već prošle kroz ratna razaranja, danas su žrtve birokratske inertnosti EU-a i neriješenih povijesnih nesuglasica koje usporavaju njihovu integraciju i potkopavaju njihovu institucionalnu obnovu”, rekla je Zovko.
Ona smatra da je najveći izazov pred EU-om „nedostatak vizije” koja će savez vratiti izvorištima: ideji mira i sigurnosti, ne samo u savezu, već i na njegovim granicama.
„Ako zemlje kandidatkinje ostavimo u rukama onih koji žele razgraditi Europu – izvana i iznutra – mir i sigurnost više nitko neće imati tko braniti. Kao što se naš mir brani na ukrajinskoj granici, tako se i naša sigurnost čuva na granicama zapadnog Balkana”, zaključila je.
Pučanin Davor Ivo Stier složio se da „pristup mora ostati individualan”. Govoreći o kandidaturi Ukrajine, on je kazao da bi, usprkos poteškoćama, EU strateški pogriješio ako ne bi uočio da „unatoč ratu Ukrajina pokazuje kapacitet za europske reforme” te svakodnevno na bojištu pokazuje „privrženost europskoj ideji”.
Moldavija je pokazala „snažnu političku volju”, a proces pristupanja morao je biti zaustavljen u Gruziji zbog izostanka takve volje.
Nje nedostaje i u Srbiji čije vodstvo „ne želi” ispunjavati europske kriterije, posebice u vanjskoj politici, ocjenjuje Stier.
„Umjesto grandioznih izjava, nerealnih očekivanja i kasnijih frustracija, puno je bolje prihvatiti realnost da je Srbija država koja se ne želi svrstati uz EU”, rekao je Stier, dodajući da EU pritom mora osigurati da takva politika ne utječe na europski put drugih država regije.
Stier je ocijenio da u približavanju članstvu Albanija napreduje najbrže te da trena nastojati da ta zemlja, uz poštivanje kriterija, zaključi pregovore u ovom mandatu EP-a.
