Hrvatski sabor u srijedu je izmijenio Prekršajni zakon kojim se uvode veće maksimalne novčane kazne te modernizira postupak uvođenjem e-komunikacije pred sudovima kako bi se omogućilo brže vođenje postupka, efikasnija razmjena pismena i smanjenje troškova postupka.
Izmjene Prekršajnog zakona podržalo je 79 zastupnika, a njih 53 bilo je suzdržano.
E-komunikacija od sada je obvezna za državna tijela, lokalne jedinice, državno odvjetništvo, odvjetnike, sudske vještake, sudske tumače i pravne osobe. Okrivljenik, oštećenik i drugi sudionici koji su fizičke osobe nisu obveznici e-komunikacije, ali se mogu uključiti ako će na to pristati.
Od 1. srpnja 2027. obavezno je i tonsko snimanje glavnih rasprava.
Izmjenama Prekršajnog zakona povećane su maksimalne novčane kazne. Maksimalna novčana kazna za izdavanje obveznog prekršajnog naloga povećava se s 663,61 na 1.000 eura, dok je najveći iznos kazne koja se može naplatiti na mjestu počinjenja prekršaja povećan s 265,45 na 390 eura. Također, gornja granica novčane kazne za prekršaje kod kojih je moguće izreći pisano ili usmeno upozorenje umjesto sankcije povećana je sa 132,72 na 300 eura.
Ukinuta je mogućnost plaćanja dvije trećine novčane kazne izrečene pravomoćnom presudom ili presudom kojom se potvrđuje prekršajni nalog nakon odbijenog prigovora.
Sabor je donio Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU kojim se uređuje suradnja po pitanju europskog uhidbenog naloga i postupka predaje, europskog istražnog naloga, naloga za osiguranje imovine, priznanja i izvršenja naloga za oduzimanje imovine ili predmeta i drugo. Zakonom su ugrađene i provedbene odredbe radi omogućavanja primjene EU Uredbe o prijenosu postupaka u kaznenim stvarima u punom opsegu, između ostalog i radi sprječavanja nepotrebnih usporednih kaznenih postupaka u vezi s istim osumnjičenikom i istim činjenicama u različitim državama članicama.
Zakonom o potrošačkim kreditima jačaju se mehanizmi zaštite potrošača
Parlament je jednoglasno donio i Zakon o potrošačkim kreditima kojim se objedinjuje postojeći Zakon o potrošačkom kreditiranju i Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju u jedinstveni zakonski akt te jačaju mehanizmi zaštite potrošača, uvode stroža pravila oglašavanja te pooštrava procjena kreditne sposobnosti.
Sada sve informacije o kreditnom aranžmanu moraju biti unaprijed jasno definirane i razumljive građanima koji ih imaju interesa koristiti. Hrvatska narodna banka (HNB) detaljnije će urediti način provedbe procjene kreditne sposobnosti potrošača, dok će Financijska agencija (FINA) nuditi besplatne usluge savjetovanja. Kao novi institut zaštite potrošača uvodi se tzv. “pravo na zaborav”, a odnosi se na osobe koje su preboljele onkološku bolest.
Parlament je s 81 glasom za, 3 suzdržana i 46 protiv donio Strategiju upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH do 2035. kojom se planira aktivirati 60 posto svih strateških nekretnina te aktivirati 50 posto nekretnina koje nisu od strateškog značaja – neizgrađena građevinska zemljišta, građevine, stanovi, poslovni prostori, planinarski objekti, kampovi, rezidencijalni objekti. Strategijom se želi i smanjiti korištenje privatnih prostora za potrebe rada državnih tijela te povećati vrijednost raspolaganja pokretninama s oduzetom imovinom s pet na 7,5 milijuna eura godišnje.
Za provedbu tih strateških ciljeva planirani su troškovi u ukupnom iznosu od 233,2 milijuna eura, dok su ukupni prihodi od upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu države procijenjeni na 1,23 milijardi eura.
Sandra Benčić (Možemo!) je, tražeći stanku, rekla kako predložena Strategija ne pokazuje sposobnost HDZ-ove Vlade da upravlja zajedničkim resursima RH. “Umjesto da danas imamo veliki stambeni fond za javni najam, nekretnine su prodavane često budzašto – zato što država ne samo da nije znala upravljati njima, nego još dan-danas ne zna koliko ih ima”, kazala je.
Nevjerojatnim smatra da još dan-danas nemamo popis svih nekretnina te se i dalje nastavljaju rasprodavati strateški resursi RH. Upozorila je na rasprodaju brodogradilišta Uljanik koji ima strateški značaj u reindustrijalizaciji Hrvatske, pomorskom prometu te u sigurnosti zemlje.
To je izazvalo više reakcija, a HDZ-ov Josip Borić je poručio Benčić da će – ako od Hrvatske želi napraviti Zagreb, građani reći: Hvala vam lijepo, ne.
Sabor je prihvatio izvješće o obnovi nakon potresa na području Zagreba, Krapinsko-zagorske, Karlovačke, Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije za 2025. godinu.
Skinut imunitet SDP-ovom Borisu Piližoti
Većinom glasova odbijen je prijedlog zaključka Kluba Možemo! po kojim bi se Vlada obvezala da u roku od 30 dana donese odluku kojim se osiguravaju sredstva iz državnog proračuna za obnovu privatnih i javnih zgrada stare gradske jezgre grada Karlovca, karlovačka zvijezda, u skladu sa kriterijima koji se primjenjuju u Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije i Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije.
Sabor je potvrdio odluku Mandatno-imunitetnog povjerenstva da se skine imunitet SDP-ovu Borisu Piližoti na zahtjev DORH-a zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo nasilja u obitelji i povrede djetetova prava.
U drugo čitanje Sabor je poslao prijedlog Zakona o osobama nestalima u Domovinskom ratu te prijedlog Zakona o istraživanju i eksploataciji energetskih georesursa.
Prihvaćeno je i više izviješća među kojima su izvješće o provedbi Plana protuminskog djelovanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2025. te izvješća o obnovljenim financijskim revizijama korisnika državnog proračuna.
Zastupnici su nakon današnjeg glasanja otišli na dvomjesečnu ljetnu stanku, a zasjedanje nastavljaju 15. rujna.
