Gotovo polovina voća i povrća iz ove zemlje sadrži opasne pesticide i “vječne hemikalije”

Voće (ILUSTRACIJA) / Foto: Fena
Voće (ILUSTRACIJA) / Foto: Fena
Podjeli

Pesticidi s PFAS hemikalijama koriste se za sprječavanje plijesni i štetočina, a pronađeni su u voću poput limuna, breskvi i šljiva te su povezani s nizom zdravstvenih rizika.

Gotovo 40 posto neorganskog voća i povrća uzgojenog u Kaliforniji sadrži tragove pesticida koji su ujedno i PFAS, takozvane “vječne hemikalije”, prema novoj istrazi Radne grupe za okoliš. Kalifornija osigurava gotovo polovinu povrća i više od tri četvrtine voća i orašastih plodova koji se konzumiraju u Sjedinjenim Državama.

Perfluoroalkil i polifluoroalkil supstance, ili PFAS, nazivaju se “vječnim hemikalijama” jer njihove jake molekularne veze između ugljika i fluora mogu potrajati godinama, decenijama ili čak vijekovima da se potpuno razgrade u okolišu. Procjenjuje se da danas postoji gotovo 15.000 vrsta fluoriranih hemikalija, ili PFAS.

„Pesticid PFAS je aktivni sastojak u ovim proizvodima jer je efikasan u ubijanju organizama – zato je tolika briga za javno zdravlje i okoliš“, rekla je Bernadette Del Chiaro, viša potpredsjednica za operacije u Kaliforniji u Environmental Working Group (EWG), organizaciji za zagovaranje javnog zdravlja koja je u srijedu objavila izvještaj, piše CNN .

Povezano s mnogim bolestima
„Nažalost, ne postoji način da se ograniči šteta“, rekao je Del Chiaro. „Ne možemo samo ubiti spore plijesni ili insekte na breskvi, a da potencijalno ne naštetimo malom djetetu koje je jede. Činjenica da namjerno prskamo vječne hemikalije po proizvodima koje kupujemo u trgovini zaista nam otvara oči.“

PFAS se proizvode od 1940-ih kako bi se proizvodi učinili neljepljivim, otpornim na mrlje i vodoodbojnim. Starije PFAS hemikalije su, prema podacima Američke agencije za zaštitu okoliša (EPA), povezane s rakom, gojaznošću, bolestima štitne žlijezde, visokim holesterolom, smanjenom plodnošću, oštećenjem jetre, hormonskim poremećajem i oštećenjem imunološkog sistema. Neke od ovih hemikalija mogu uzrokovati štetu čak i na nivoima od samo jednog milijarditog dijela grama.

Noviji PFAS pesticidi također pokazuju zabrinjavajuće efekte na ljudske ćelije te reproduktivni i nervni sistem životinja, iako je nivoe izloženosti teško odrediti. Na primjer, fludioksonil, koji se dodaje voću i povrću nakon berbe kako bi se spriječio rast plijesni, u laboratorijskim testovima je ubio ljudske ćelije i oštetio DNK.

Pesticidi s PFAS hemikalijama koriste se za sprječavanje plijesni i štetočina, a pronađeni su u voću poput limuna, breskvi i šljiva te su povezani s nizom zdravstvenih rizika.

Gotovo 40 posto neorganskog voća i povrća uzgojenog u Kaliforniji sadrži tragove pesticida koji su ujedno i PFAS, takozvane “vječne hemikalije”, prema novoj istrazi Radne grupe za okoliš. Kalifornija osigurava gotovo polovinu povrća i više od tri četvrtine voća i orašastih plodova koji se konzumiraju u Sjedinjenim Državama.

Perfluoroalkil i polifluoroalkil supstance, ili PFAS, nazivaju se “vječnim hemikalijama” jer njihove jake molekularne veze između ugljika i fluora mogu potrajati godinama, decenijama ili čak vijekovima da se potpuno razgrade u okolišu. Procjenjuje se da danas postoji gotovo 15.000 vrsta fluoriranih hemikalija, ili PFAS.

„Pesticid PFAS je aktivni sastojak u ovim proizvodima jer je efikasan u ubijanju organizama – zato je tolika briga za javno zdravlje i okoliš“, rekla je Bernadette Del Chiaro, viša potpredsjednica za operacije u Kaliforniji u Environmental Working Group (EWG), organizaciji za zagovaranje javnog zdravlja koja je u srijedu objavila izvještaj, piše CNN .

Povezano s mnogim bolestima
„Nažalost, ne postoji način da se ograniči šteta“, rekao je Del Chiaro. „Ne možemo samo ubiti spore plijesni ili insekte na breskvi, a da potencijalno ne naštetimo malom djetetu koje je jede. Činjenica da namjerno prskamo vječne hemikalije po proizvodima koje kupujemo u trgovini zaista nam otvara oči.“

PFAS se proizvode od 1940-ih kako bi se proizvodi učinili neljepljivim, otpornim na mrlje i vodoodbojnim. Starije PFAS hemikalije su, prema podacima Američke agencije za zaštitu okoliša (EPA), povezane s rakom, gojaznošću, bolestima štitne žlijezde, visokim holesterolom, smanjenom plodnošću, oštećenjem jetre, hormonskim poremećajem i oštećenjem imunološkog sistema. Neke od ovih hemikalija mogu uzrokovati štetu čak i na nivoima od samo jednog milijarditog dijela grama.

Noviji PFAS pesticidi također pokazuju zabrinjavajuće efekte na ljudske ćelije te reproduktivni i nervni sistem životinja, iako je nivoe izloženosti teško odrediti. Na primjer, fludioksonil, koji se dodaje voću i povrću nakon berbe kako bi se spriječio rast plijesni, u laboratorijskim testovima je ubio ljudske ćelije i oštetio DNK.


Koje je voće najzagađenije?
Izvještaj EWG-a je otkrio da su najviše razine fludioksonila pronađene u limunima, više od jednog dijela na milion, a slijede breskve, nektarina, kruške, šljive, borovnice i marelice. Osim toga, fludioksonil je pronađen u 90 posto testiranih uzoraka nektarina, breskvi i šljiva.

EWG-ova analiza je pronašla 17 različitih PFAS pesticida na 40 od ​​78 vrsta neorganskog voća i povrća. Ukupno 37 posto od 930 uzoraka sadržavalo je zabrinjavajuće hemikalije, navodi se u izvještaju.

Prema testiranju, pronalazak više različitih „trajnih hemikalija“ na jednoj vrsti proizvoda bio je uobičajen. Jagode su, na primjer, bile kontaminirane s 10 različitih PFAS pesticida. Trešnje i breskve sadržavale su sedam različitih hemikalija, grožđe, celer i kelj šest, a špinat pet.

Američka Agencija za zaštitu okoliša procjenjuje pesticide vagajući potencijalne koristi većih prinosa usjeva u odnosu na moguće štete po zdravlje, često zaključujući da je izloženost ljudi pesticidima relativno niska, rekao je Nathan Donley, direktor znanosti o zdravlju okoliša u Centru za biološku raznolikost, neprofitnoj organizaciji u Tucsonu, Arizona.

„Međutim, EPA ne ispituje šta se dešava kada je osoba izložena dvanaest ovih pesticida putem ishrane tokom 20 godina“, rekao je. „To je veliko pitanje jer niko ne zna odgovor, čak ni EPA, budući da tako složene mješavine nikada nisu testirane.“

Kako izbjeći pesticide
Do sada je Trumpova administracija odobrila dva PFAS pesticida za upotrebu na zelenoj salati, narančama, paradajzu, bademima, grašku i zobi, a razmatra i odobravanje trećeg PFAS pesticida za suzbijanje korova u kukuruzu, soji i pšenici. Krajem februara, EPA je također objavila da razmatra vanredno izuzeće od sigurnosne revizije za upotrebu PFAS pesticida na riži.

Izbjegavanje svih PFAS-a je vrlo teško jer se decenijama dodaju u vrećice za kokice, kutije za pizzu, tave s neprianjajućim dnom, sredstva za čišćenje, zubni konac, kozmetiku, šampone, kreme za sunčanje, te vodootpornu i otpornu odjeću, tepihe, tapacirani namještaj… Zbog dugog vremena razgradnje, čak i stariji PFAS-i koji su povučeni ili zabranjeni i dalje ostaju u tlu i vodi za piće.

Kada je u pitanju izbjegavanje novijih PFAS pesticida, organsko voće i povrće sadrži manje hemikalija i dobar su izbor kad god je to moguće, rekla je Stephanie Eick, docentica za zdravlje okoliša i epidemiologiju na Rollins školi javnog zdravlja Univerziteta Emory u Atlanti.

„Ako si ne možete priuštiti organsku hranu, najbolje je da temeljno isperete proizvode pod mlazom vode i koristite četku za tvrđu hranu poput mrkve, krompira i krastavaca“, rekao je Eick, koji nije bio uključen u EWG studiju, prenosi Forbes.

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

OTVOREN NATJEČAJ: U tijeku je utrka za 260 mjesta u najboljem studentskom centru u državi

Od ponedjeljak, 15. lipnja, otvoren je natječaj za prijem studenata starijih studijskih godina u Studentski centar Sveučilišta u Mostaru. Pravo na apliciranje imaju...

Graditeljski pothvat u Hercegovini: Pogledajte plan za 6 tunela kroz planinu iznad Mostara

Brdsko-planinski masiv Podveležja i Veleža istočno od gradskog središta Mostara, prema svemu sudeći, pred građevinsku struku postavit će jedan od značajnijih izazova, gotovo...

Luka Rajić posjetio rodni Konjic i najavio nova ulaganja, osobito u bolnicu

Hrvatski poduzetnik i humanitarac Luka Rajić i ove je godine boravio u Konjicu, gradu u kojem je rođen, potvrdivši time dugogodišnju povezanost sa...

Čudo prirode kod Mostara: U Parku Goranci rođeno potpuno crno tele košute!

U parku Goranci kod Mostara košuta je na svijet donijela mladunče potpuno crne boje koje je već privuklo pažnju posjetitelja. “Naša košuta postala...

Nijaz Hodžić pozvao na evakuaciju: Ako plamen dođe do metana…

Na odlagalištu otpada Uborak u Mostaru jutros je oko 9 sati izbio požar, a kako je za Avaz potvrdio Nijaz Hodžić, voditelj Inicijative...

Slični članci

Civilna zaštita izdala nove preporuke za Mostar, evo što kažu

Zbog požara koji je izbio na odlagalištu komunalnog otpada Uborak te posljedičnog...

I Federacija Mostaru šalje 300 000 KM

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine danas je na telefonskoj sjednici usvojila Informaciju...

NAKON EKOLOŠKE KATASTROFE: Koliko je sigurno jesti poljoprivredne proizvode iz Mostara?

Koliko je voće i povrće iz Hercegovine sigurno za konzumaciju nakon ekološke...

Otvoreni dodatni granični prelazi između BiH i Hrvatske

Zajedničko povjerenstvo za praćenje provedbe Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Hrvatske...