Glavno vijeće HNS BiH je u petak, 17. 10. 2025. godine održalo svoju 16. sjednicu s vodećom temom „Status i raspolaganje državnom imovinom u BiH“. Ne ulazeći u političke prijepore stranaka u BiH oko ovog pitanja, Glavno vijeće HNS BiH se fokusiralo na posljedice neadekvatnog rješenja ovog pitanja. Naime ekstenzivnim tumačenjem i plošnom zabranom raspolaganja državnom imovinom nastale su dugoročno negativne posljedice na investicijske projekte, gradnju infrastrukture, te posljedično na osiromašenje države i građana.
Zabrana raspolaganja državnom imovinom započela je donošenjem Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom od strane Visokog predstavnika 2006. godine, pri čemu je zabrana bila uspostavljena na imovini koja se smatrala državnom u užem smislu.
Međutim, kasnijim odlukama Ustavnog suda BiH, postupno je proširena zabrana raspolaganja na različite kategorije imovine – najprije na šumsko zemljište, zatim na poljoprivredno zemljište i vodna dobra. Uzimajući u obzir te odluke, Visoki predstavnik je 2022. godine dodatno proširio zabranu raspolaganja državnom imovinom i na šumsko i poljoprivredno zemljište te na vodna dobra, rijeke i druga prirodna bogatstva.
Ustavni sud BiH je u svojoj odluci U-4/20 zauzeo stav da se građevinsko zemljište ne može smatrati imovinom koja je pod zabranom raspolaganja, te je zabrinjavajuće da OHR još uvijek nije izdao autentično tumačenje Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom, kako bi se spriječila pogrešna tumačenja i retroaktivna primjena navedenog zakona, a sve sa ciljem izbjegavanja nanošenja nenadoknadivih štetnih posljedica za jedinice lokalne samouprave.
Ozbiljne posljedice ovakvog zakona trpi izgradnja prometne infrastrukture pa i jedini paneuropski koridor, autoput na koridoru 5C. Konkretno, tijekom izgradnje Koridora Vc, na dionici Putnikovo Brdo – Medakovo, na objektu tunela koji se nalazi na entitetskoj liniji, na granici općina Usora i Doboj, trenutno postoje prepreke za izdavanje izmijenjenog odobrenja za građenje. Razlog tome je što su odredbe Zakona o autocesti na Koridoru Vc, koje se odnose na prenamjenu šumskog i poljoprivrednog zemljišta, praktično stavljene izvan snage posljednjom odlukom Ustavnog suda BiH. Slična je situacija i na dionicama Vranduk – Nemila i Mostar sjever – Mostar jug.
Nažalost ovu zakonsku nedostatnost dodatne se koristi u politikantske svrhe, konkretno dva člana Predsjedništva to koriste kako bi bez ikakvog racionalnog razloga blokirali izgradnju koridora 5C u zoni Mostara i na taj način dugoročno nanose štetu izgradnji prometne infrastrukture kao i gospodarstvu BiH.
Zbog izostanka konsenzusa oko donošenja Zakona o državnoj imovini, brojni gradovi i općine u Bosni i Hercegovini, posebno u Federaciji BiH, suočavaju se s ozbiljnim posljedicama koje koče njihov gospodarski i infrastrukturni razvoj i prijete im ozbiljne štetne posljedice.
Posebno zabrinjava činjenica da su mnogi investitori prisiljeni odustati od planiranih ulaganja, što dovodi do gubitka radnih mjesta u industrijskim zonama.
Ovakva situacija je dodatno pogoršana retroaktivnom primjenom odredbi Zakona o zabrani raspolaganja državnom imovinom, koji je nametnut od strane Visokog predstavnika.
Zabrinjavajuće je da se općine i gradovi, pogotovo u Federaciji , kažnjavaju iako su postupali u skladu sa svim važećim zakonima i propisima tijekom donošenja prostornih planova.
Time se narušava pravna sigurnost, sprječava daljnji razvoj lokalnih zajednica i onemogućava planiranje novih investicija.
Jedna od ozbiljnih posljedica ovakvog stanja je i nagli porast cijena nekretnina, što dodatno otežava život građanima. Mladi bračni parovi sve češće napuštaju zemlju jer si ne mogu priuštiti kupovinu vlastitog doma, a postoji opasnost da će zbog ovakvog odnosa i mnogi ostati bez zaposlenja.
Pozivamo sve nadležne institucije i političke aktere da hitno pristupe rješavanju pitanja državne imovine kroz dijalog i konsenzus, kako bi se omogućio normalan razvoj lokalnih zajednica i osigurala budućnost građanima Bosne i Hercegovine, navodi se u priopćenju HNS-a BiH.
