Prošlo je više od dva mjeseca otkako je Agencija za zdravstveno osiguranje Federalnih banaka (ZZO) najavila da će novi Zakon o zdravstvenom osiguranju biti pripremljen u roku od 60 dana i poslan Vladi Federalnih banaka.
Tada je upozoreno na razmjere problema. U nekim tvrtkama čak 48 posto zaposlenika koristilo je bolovanje u posljednje četiri godine. Zloupotrebe dolaze iz više smjerova, od institucija i zdravstvenih radnika do samih zaposlenika, pa su promjene zakona i propisa nužne. Naravno, prava istinski bolesnih radnika neće biti ograničena.
Prema sadašnjem sustavu, privremenu nesposobnost za rad utvrđuje odabrani liječnik, koristeći klasifikaciju ICD-10. Poslodavac i osiguranik imaju pravo žalbe u roku od 48 sati, o čemu odlučuje liječnička komisija županijskog zavoda, dok nadzor nad bolovanjem provode županjsk zavodi i poslodavci, piše Biznis.ba.
Podaci pokazuju porast troškova: u 2024. godini za bolovanje dulje od 42 dana izdvojeno je oko 61 milijun KM, što je 13,2 posto više nego godinu prije. Ukupno je zabilježeno gotovo dva milijuna dana bolovanja, od čega se većina odnosila na bolest, ali i na druge razloge, uključujući brigu o članovima obitelji.
Ministarstvo zdravstva Federalnih banaka navodi da je “naknada plaće za bolovanje dulje od 42 dana, financirana iz sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja, iznosila 60.953.440 KM, što predstavlja povećanje od 13,2 posto, odnosno oko 7,1 milijun KM u odnosu na 2023. godinu.”
U 2024. godini u Federaciji BiH zabilježeno je ukupno 1.963.383 dana bolovanja preko 42 dana, od čega se 1.938.547 dana odnosi na bolovanje osiguranih osoba, od čega se 1.219.451 dan odnosi na bolovanje osiguranih osoba zbog bolesti, te 719.096 dana odnosi se na bolovanje osiguranih osoba zbog svih ostalih osnova za bolovanje”.
Osim toga, kako objašnjavaju u Zavodu, zabilježeno je i 24.836 dana bolovanja preko 42 dana odnosi se na bolovanje osiguranih osoba radi njege užeg člana obitelji, od čega se 19.227 dana odnosi na bolovanje zbog bolesti, te 5.609 dana odnosi se na sve ostale osnove za bolovanje.
U međuvremenu je stigao potencijalni kompromisni prijedlog koji bi mogao ublažiti oštre stavove dviju strana, poslodavaca i sindikata.
Prema informacijama iz pregovaračkih krugova, neki poslodavci predlažu model prema kojem bi Zavod snosio troškove bolovanja do 10 ili 15 dana zdravstvenog osiguranja, zatim bi razdoblje od 10 ili 15 do 40 dana snosili poslodavci, dok bi za bolovanje dulje od 40 dana obvezu ponovno preuzeo Zavod.
Takav model bi konačno prisilio državni aparat na odgovorniji i uporniji nadzor nad bolovanjem i liječnicima koji ga izdaju, čak i tamo gdje nema stvarnih razloga.
Opravdanje za ovaj prijedlog temelji se i na činjenici da su kratkotrajna bolovanja najčešće predmet zlouporabe. Poslodavci navode primjere čestih bolovanja četvrtkom i petkom, neposredno prije vikenda ili praznika, što, kako tvrde, stvara dodatni financijski i organizacijski pritisak na tvrtke.
