Prema procjenama Svjetskog saveza dijaspore BiH, u dijaspori živi više od dva milijuna njezinih građana. Posljednje procjene upućuju na to da je riječ o 2,2 milijuna građana BiH koji žive u dijaspori. Gotovo 62% ljudi podrijetlom iz BiH živi izvan njezinih granica, što znači da broj osoba podrijetlom iz BiH u dijaspori premašuje broj stanovnika u samoj zemlji, čineći BiH jednom od vodećih zemalja po iseljeništvu u odnosu na ukupan broj stanovnika. Većina njih (95%) živi u Europi i Sjevernoj Americi, piše Večernji list.
U SAD-u više od 350.000
Bh. dijaspora živi u više od 50 zemalja diljem svijeta. Prema službenim informacijama Ministarstva vanjskih poslova BiH, najveći broj bh. dijaspore danas je u SAD-u. Trenutačno bh. dijaspora u SAD-u ima više od 350.000 osoba, a u Kanadi više od 50.000. Među europskim državama BiH ima najveću dijasporu u Njemačkoj s gotovo 240.000 osoba. Značajan broj građana BiH živi u Norveškoj i Švedskoj, i to, kako se procjenjuje, njih gotovo 100.000. Više od 50.000 osoba iz BiH čini bh. dijasporu u Australiji, a nemali broj njih je i u susjednim Hrvatskoj i Srbiji, zatim Sloveniji, Švicarskoj… Približno 150.000 državljana BiH odreklo se bh. i uzelo državljanstva drugih zemalja. Najveći broj njih BiH je napustio tijekom rata, početkom devedesetih godina. Međutim, veliki broj građana otišao je iz BiH nakon 1995., a trend iseljavanja, čini se, ne jenjava. Prema rezultatima istraživanja Unije za održivi povratak i integracije BiH, gotovo pola milijuna građana otišlo je iz BiH od 2013. Jedna od zemalja u koju se odlazi je Austrija. Prema podacima Austrijskog integracijskog fonda (ÖIF), 22,7% stanovnika Austrije, odnosno oko 2,085 milijuna ljudi, rođeno je u inozemstvu. To je blagi porast u odnosu na prethodnu godinu, kada je taj udio iznosio 22,3%. Najveću imigrantsku skupinu čine Nijemci, u Austriji ih živi oko 270.500. Slijede državljani BiH (179.800), Turske (166.800), Rumunjske (148.600), Sirije (94.800) i Afganistana (48.200). Ukrajina, pogođena ratom, nalazi se na osmom mjestu s 88.700 stanovnika.
Srbi, Turci i bh. državljani
Već 15 godina Austrija pokušava putem crveno-bijelo-crvene (CBC) kartice u zemlju dovesti visoko kvalificirane radnike izvan EU-a. Trenutačno su 12.643 osobe aktivne u ovoj kategoriji u Austriji. To je mali broj u odnosu na više od 600.000 boravišnih dozvola izvan azilnog sustava. Pomalo iznenađuje činjenica da su Kinezi, prilično uvjerljivo, ispred građana BiH najbrojnija skupina među nositeljima CBC kartice. Naravno, 12.643 osobe s CBC karticom predstavljaju znatan porast u odnosu na razdoblje prije pet godina. Godine 2020. svega 4514 doseljenika posjedovalo je CBC karticu, koja je osmišljena da na osnovi kriterija dovede stručnu radnu snagu u Austriju. Ako se vratimo još pet godina unatrag, taj broj iznosio je 1640. Da Kinezi igraju značajnu ulogu kod ove boravišne dozvole, relativno je nova pojava. Državljani Kine su 2020. bili tek na devetom mjestu, iza Amerikanaca. Prije dvije godine čak su bili na 10. mjestu. Prošle godine Kinezi su s 1710 kartica izbili na drugo mjesto. Sada ih je već 2443.
Ukupno gledano, CBC kartica i dalje ima sporednu ulogu među boravišnim dozvolama namijenjenim državljanima trećih zemalja izvan EU-a i EEP-a – i to čak u usporedbi s CBC karticom plus. Ova druga namijenjena je članovima obitelji nositelja CBC kartice i omogućava vremenski ograničen boravak uz neograničen pristup tržištu rada. Kod osnovne CBC kartice nužno je biti zaposlen kod određenog poslodavca. To znači da je i za nositelje ove kartice prelazak na karticu plus nakon dvije godine opcija. CBC kartica plus koristi se znatno češće. Više od 142.000 osoba je posjeduje. Turci, Srbi i bh. državljani narodi su koji posebno često koriste ovu boravišnu dozvolu. Uvjerljivo najveći broj boravišnih dozvola za državljane trećih zemalja izdaje se kroz status “stalni boravak – EU”, i to više od 350.000. Do njega se može doći ako je osoba u posljednjih pet godina neprekidno stvarno boravila u Austriji i ispunila drugi modul integracijskog sporazuma. U ovoj skupini prednjače Srbi, ispred Turaka i bh. državljana. Ako se zbroje sve dozvole iz statistike boravka i nastanjenja (tu spada i plava kartica EU), ukupan broj iznosi 600.507. Gotovo 20% nositelja kartica dolazi iz Turske, slijede Srbi (gotovo 19%) i državljani BiH (nešto manje od 17%). Preostalih 10 najzastupljenijih mjesta zauzimaju Rusi, S. Makedonci, Kinezi, Ukrajinci, Indijci i Iranci.
