Izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Dragan Čović je na današnjoj sjednici postavio pitanje ministru pravde BiH Davoru Bunozi s kojim se konkretnim pravnim praktičnim problemima lokalne samouprave suočavaju u vezi pitanja državne imovine, postoji li rizik od nastanka štetnih pravnih ili financijskih posljedica, te u čemu bi se te posljedice mogle očitovati, osobito imajući u vidu trenutno aktivne sudske procese.
Ministar pravde BiH Davor Bunoza je kazao da je nedavno, na njihovu inicijativu, imao sastanak sa predstavnicima Saveza općina i gradova Federacije BiH, koji dolaze iz različitih političkih stranaka te je, kako je kazao, blago rečeno, ostao šokiran s onim što su mu rekli.
Konkretno, problemi sa kojima se susreću zbog nedostatka regulacije u vezi državne imovine su povlačenje investicija, nemogućnost investiranja, nemogućnost gradnje objekata – stambenih objekata, bolnica, cesta i slično. Sve to je faktički zaustavljeno, iako su općine i gradovi uvijek imali raspolaganje i pravo na upravljanje građevinskim zemljištem, što im je čak i jamčeno Ustavom bivše države Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, članak 80, a što se navodi i u odluci Ustavnog suda BiH U4/20. I danas je upitno da li mogu ostvariti uopće to pravo – kazao je Bunoza.
Dodao je da je, izmjenama i dopunama zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom iz 2022. godine, nametnutim od strane visokog predstavnika, zabrana proširena na poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište.
Ono što posebno zabrinjava jeste činjenica da je pravobraniteljstvo u posljednje tri godine pokrenulo, odnosno ima aktivne sudske postupke po pitanju državne imovine i to samo na području Federacije Bosne i Hercegovine. Ovu informaciju sam dobio od VSTV-a, ali mi informaciju nisu dostavili iz pravobraniteljstva, odnosno rekli su da ne mogu to navesti – naveo je ministar Bunoza.
Dodao je da pored izgubljenih investicija, razvoja, vjeruje da postoje one pravne osobe, investitori koji su na temelju validnih dozvola ulagali u investicije, a u eventualnim sudskim postupcima se retroaktivno poništavaju te dozvole, na temelju kojih su odlučili da ulože.
Bunoza kaže da postoji opasnost da će isti pokretati ubrzo postupke za naknadu štete.
Ne treba zaboraviti da smo nedavno isplatili 110 milijuna maraka štete na ime investitoru koji nije uložio niti jednu marku, a što će se tek desiti sa onim investitorima koji su u dobroj vjeri ulagali milijune u investicije – navodi Bunoza.
Kaže da su mu predstavnici općina rekli da su osigurana sredstva za izgradnju bolnice, ali se boje, jer ne znaju kakva je praksa oko gradskog građevinskog zemljišta i sada umjesto da grade bolnice, plaćaju penale na neiskorištene novce.
Sasvim je jasno da je rješenje donošenje zakona na državnoj razini koje bi reguliralo pitanje državne imovine, sukladno uputama Ustavnog suda BiH iz Odluke U1/11, na način da se državna imovina mora zakonski urediti i raspodijeliti shodno ustavnim nadležnostima države, entiteta, županije i jedinica lokalne samouprave, čime će se stvoriti ustavna imovinska harmonija i pravna sigurnost u pravnom prometu. Međutim, ukoliko ne postoji politička volja, kao što nažalost ne postoji, jedino rješenje logično koje se nameće jeste da onaj tko je nametnuo zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom zapravo izda svoje autentično tumačenje, pogotovo u pogledu gradskog zemljišta. Ja ću napomenuti da i međunarodna izvješća i jučerašnje izvješće Vijeća Europe jasno ukazuju da je ovo ogroman problem za razvoj u BiH – kazao je Bunoza.
Izaslanik Dragan Čović je kazao da je zadovoljan odgovorom ministra, međutim misli da se ništa posebno neće desiti na ovakav način vezano za državnu imovinu, a ona, kako kaže, “nadilazi sve probleme o kojima mi pričamo zadnje četiri godine”.
Jer ovdje se ne radi o milijunima maraka, nego o milijardama maraka samo u prostoru Federacije BiH i jednako pokriven svaki dio Federacije BiH. S te strane, ja sam uvjeren da čak ni to dodatno tumačenje onoga tko je nametnuo tu odluku, evo neću ga ni spomenuti ovdje, neće biti dostatno i razvlačit će se, kao što politički ambijent ne postoji da mi donesemo taj adekvatni zakon. Da je postao donijeli bi ga zadnjih 20 godina. S te strane bi predložio da mi napravimo pritisak na osobu koja je nametnula ova privremena rješenja da ih povuče, da osigura da naše gospodarstvo može normalno raditi i razvijati se, da se može u njega investirati dok politika ne bude dovoljno zrela, svjesna i odgovorna da donese adekvatan zakon – kazao je Čović.
