U razdoblju od 2019. do 2023. godine broj doktora medicine u pojedinim županijama Federacije BiH smanjio se za 20 posto, istaknula je voditeljica Službe za biostatistiku i informatiku Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH Šeila Cilović Lagarija povodom objave publikacije “Mreža, kapaciteti i rad zdravstvenih ustanova u Federaciji Bosne i Hercegovine”.
Publikaciju je uredila Služba za biostatistiku i informatiku Zavoda za javno zdravstvo FBiH, a objavljena je početkom 2025. godine, gotovo tri desetljeća nakon posljednjeg izdanja. U njoj su analizirani odabrani zdravstveni pokazatelji u razdoblju od 2019. do 2023. godine.
Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo FBiH Siniša Skočibušić istaknuo je kako ovo izdanje donosi sveobuhvatan pregled organizacije zdravstvenih ustanova i kapaciteta primarne, specijalističko-konzultativne i bolničke zdravstvene zaštite, koji su ključni za praćenje i unaprjeđenje zdravstvenog sustava u FBiH.
Prema podacima iz publikacije, usluge primarne zdravstvene zaštite u FBiH u 2023. godini pružalo je 1.855 doktora medicine i 3.302 zdravstvena tehničara. Broj registriranih oboljenja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u 2023. godini iznosio je 2.274.497, što predstavlja stopu od 10.579 na 10.000 stanovnika.
Usluge specijalističko-konzultativne djelatnosti u razdoblju od 2019. do 2023. godine pružalo je 1.272 specijalista, dok je broj medicinskih sestara i zdravstvenih tehničara registriranih u ovoj djelatnosti iznosio 1.982.
Federacija BiH ima 24 bolnice različitih kategorija, uključujući devet općih bolnica, šest županijskih bolnica, tri sveučilišno-klinička centra, dvije specijalne bolnice, jednu specijaliziranu zdravstveno-socijalnu ustanovu te tri rehabilitacijska centra ili lječilišta. Ukupan broj bolničkih kreveta u FBiH iznosi 8.597, pri čemu se najviše kreveta nalazi u kliničkim centrima (44 posto) i županijskim bolnicama (23,8 posto), dok specijalne bolnice imaju najmanji udio (5,3 posto).
Analizom dobne strukture pacijenata utvrđeno je da bolničke usluge najčešće koriste osobe starije od 60 godina (48,9 posto), pri čemu su najčešći razlozi hospitalizacije kronične i akutne bolesti, ozljede i komplikacije povezanih stanja.
Vodeći uzrok hospitalizacije u bolnicama FBiH su bolesti cirkulacijskog sustava, s učestalošću hospitalizacije od 1.311 na 100.000 stanovnika.
Broj doktora medicine zaposlenih u bolnicama u FBiH iznosio je 2.450, što čini 45,3 posto svih zaposlenih doktora medicine.
Voditeljica Službe za biostatistiku i informatiku Zavoda za javno zdravstvo FBiH Šeila Cilović Lagarija naglasila je kako starosna struktura zdravstvenih radnika u FBiH predstavlja važan indikator koji može značajno utjecati na kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite.
“U razdoblju od 2019. do 2023. godine broj doktora medicine u FBiH smanjen je za 20 posto u pojedinim županijama. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH objavljenima u publikaciji ‘Zaposleni u zdravstvenim ustanovama u FBiH’, čak 23,9 posto zdravstvenih radnika ima 55 i više godina, dok udio doktora medicine starijih od 55 godina iznosi 27,9 posto. Ovi podaci predstavljaju ozbiljan pokazatelj starenja zdravstvenih radnika i ukazuju na hitnu potrebu za pravovremenim planiranjem ljudskih resursa u zdravstvu”, upozorila je Cilović Lagarija.
