Srbija nije proruski orijentirana i od početka rata podržava Ukrajinu, poručila je bivša srbijanska premijerka Ana Brnabić, odbacujući tvrdnje da je Beograd “ruski trojanski konj”. U razgovoru za Euronews, sadašnja predsjednica Narodne skupštine govorila je o frustraciji Srba zbog dvostrukih mjerila u pristupanju Europskoj uniji, ali i o pripremama za EXPO 2027. koji će se održati u Beogradu, piše Euronews.
Brnabić je zajedno s ministrom vanjskih poslova Markom Đurićem te potpredsjednikom vlade i ministrom financija Sinišom Malim sudjelovala na konferenciji u Bruxellesu posvećenoj srbijanskom gospodarstvu, pregovorima o pristupanju EU i organizaciji svjetske izložbe EXPO 2027., za koju se već prijavilo 140 zemalja.
Pomoć Ukrajini i redoviti kontakti
U razgovoru je Brnabić odgovorila na optužbe o navodnom nedostatku srbijanske potpore Ukrajini. Naglasila je da je Srbija od početka ruske agresije u veljači 2022. godine Ukrajini dodijelila više od 60 milijuna eura pomoći, i to u obliku izravne financijske i humanitarne pomoći, ali bez vojne podrške.
“Bili smo jedina zemlja na Zapadnom Balkanu koja je u najtežim trenucima, tijekom zimskih mjeseci, isporučivala elektroenergetsku opremu Ukrajini – jer imamo slične energetske sustave – kao i generatore i rezervne dijelove. Čak i kada se to nije moglo kupiti na tržištu, slali smo ih Ukrajini iz vlastitih zaliha. Na taj se način, a mnogi to ne znaju, posebno u Europskoj uniji, razvila vrlo bliska veza između Srbije i Ukrajine”, istaknula je.
“Vidjeli ste da je komunikacija između predsjednika Vučića i predsjednika Zelenskog iznimno redovita; oni su u stalnom kontaktu. Moja komunikacija s predsjednikom Vrhovne Rade Ukrajine, Ruslanom Stefančukom, izgleda slično”, dodala je Brnabić.
Nismo ‘mali Rusi’
Srbiju se u Europi često opisuje kao ruskog “trojanskog konja” i jednog od najbližih saveznika Moskve. Bivša premijerka smatra da je takva percepcija pretjerana.
“Mi Srbi nismo ‘mali Rusi’; Srbija je samostalna, neovisna i suverena zemlja s gotovo tisućljetnom poviješću. Da, imamo tradicionalno dobre odnose s Ruskom Federacijom, i te veze i danas postoje. Rusija je bila jedna od rijetkih zemalja koja je osudila NATO-ovo bombardiranje Srbije 1999. godine. Ali to nije odnos bez trzavica – moram naglasiti da je Ruska Federacija često kritizirala Srbiju, primjerice zbog glasanja u Ujedinjenim narodima kojim smo osudili rusku agresiju na Ukrajinu, a često su nas kritizirali i zbog pomoći i podrške koju pružamo Ukrajini”, kaže Ana Brnabić.
Dodala je kako ljudi vođeni stereotipima ponekad previde određene činjenice, dok druge preuveličavaju. “Istina je važna i možda bismo je trebali učinkovitije komunicirati. Nažalost, stereotipi su toliko snažni i ukorijenjeni da čak i kada govorimo o tome što radimo, ljudi to često ignoriraju ili nam jednostavno ne vjeruju. Međutim, kao što je rekao naš ministar vanjskih poslova, kada je riječ o odnosima Srbije s Ukrajinom i razmjerima srbijanske podrške Ukrajini, najbolje je pitati samu Ukrajinu”, rekla je bivša premijerka.
Dvostruka mjerila Europske unije
I na konferenciji i u razgovoru za Euronews, Ana Brnabić govorila je o napretku u pregovorima s Europskom unijom i preprekama na tom putu. Osvrnula se na frustraciju koju mnogi Srbi osjećaju zbog, kako smatra, većih zahtjeva koji se postavljaju pred Srbiju nego pred druge zemlje kandidatkinje.
“Dat ću primjer provedbe preporuka OESS-a o poboljšanju izbornih uvjeta u Srbiji. Kako bismo otvorili klaster tri, za koji smo tehnički spremni od 2021., od nas se traži da provedemo sve preporuke OESS-a. Ali ako pogledate druge zemlje kandidatkinje koje također imaju preporuke OESS-a o poboljšanju izbornih uvjeta, od njih se ne traži da provedu ijednu, a već su otvorile sve svoje klastere. To su dvostruki standardi koje je teško objasniti našim građanima i koji potkopavaju vjerodostojnost Europske unije”, kaže ona.
Brnabić je naglasila da vlada u Beogradu vjeruje da je Srbiji mjesto u EU. “Zato ne odustajemo; nastavit ćemo se boriti, radit ćemo još više, ali važno je da predstavljamo ne samo planove već i rezultate. Razumijemo da je Europska unija klub, obitelj zemalja koja može postaviti bilo kakve standarde koje želi za one koji se žele pridružiti, ali bilo bi dobro da ti standardi budu ujednačeniji”, zaključila je aktualna predsjednica Narodne skupštine.
