U proteklom desetljeću, Bosna i Hercegovina je isplatila više od 3,3 milijuna maraka osobama oslobođenim optužbi za ratne zločine.
U Bosni i Hercegovini, također, preživjele žrtve ratnih zločina imaju pravo tražiti odštetu od počinitelja. To pravo se ostvaruje kroz imovinskopravni zahtjev koji omogućuje, uz kaznenu presudu, dodjeljivanje novčane naknade za pretrpljenu štetu. U praksi, mnoge preživjele nikada ne dobiju odštetu.
Prema dostupnim podacima, 25 članica Udruge “Žena žrtva rata” ostvarilo je pravo na odštetu putem sudskih presuda.
-Prema našim saznanjima, do sada su samo dvije članice primile dosuđeni iznos u cijelosti. Za ostale članice isplate su izvršene djelomično ili uopće nisu. Također imamo informacije da postoje slučajevi gdje su djelomične isplate oštećenima započele od strane počinitelja, ali su zaustavljene zbog smrti počinitelja – kažu iz Udruge.
Prema podacima TRIAL Internationala – Ureda u BiH, od 24 odluke koje su uglavnom donesene na državnom sudu i nekoliko entitetskih sudova, 23 su pravomoćne, a samo u sedam slučajeva izvršena je djelomična ili potpuna isplata. U dva slučaja gdje je isplaćen iznos imovinskopravnog zahtjeva, izrečena je mjera osiguranja imovine.
Dosuđena odšteta kreće se od oko 5.000 do 40.000 KM.
Sud Bosne i Hercegovine osudio je Dragana Janjića na sedam godina zatvora zbog silovanja počinjenog 1992. godine na području Foče.
Oštećenom u njegovom slučaju dosuđen je imovinskopravni zahtjev od 15.000 KM, koji će se djelomično isplaćivati iz njegove mirovine počevši od veljače 2021. Prva rata iznosila je oko 230 maraka, druga oko 1.000, a treća ponovno oko 230 KM. Tim tempom, trebat će oko pet godina da se ovaj iznos isplati, upozorio je TRIAL International – Ured u Bosni i Hercegovini.
Prema podacima Ujedinjenih naroda, procjenjuje se da je u Bosni i Hercegovini tijekom rata silovano između 20.000 i 50.000 muškaraca i žena.
Od 2015. godine postignuta je prva prekretnica u dodjeli odštete preživjelima. Sud Bosne i Hercegovine prvi put dodjeljuje odštetu u kaznenom postupku za ratne zločine.
Nekoliko godina kasnije, 2019. godine, TRIAL International – Ured u BiH zastupao je preživjelu ratnog seksualnog nasilja kojoj su dvojica osuđenika dobrovoljno isplatila 30.000 KM nakon pravomoćne presude.
No, jedan od najvećih problema je činjenica da sudovi često ne odlučuju o imovinskopravnim zahtjevima u kaznenom postupku. Umjesto toga, žrtve se upućuju na novi građanski postupak. U tom procesu žrtve često moraju otkriti svoj identitet. Za mnoge je to nepremostiva prepreka koja ih tjera da odustanu.
-Od ukupno 14 pregledanih pravomoćnih presuda u spomenutim slučajevima, nije pronađen niti jedan slučaj u kojem je imovinskopravni zahtjev oštećene strane usvojen u kaznenom postupku. U ukupno deset slučajeva oštećeni su upućeni da svoje imovinskopravne zahtjeve mogu ostvariti u građanskom postupku – to je odgovor Okružnog suda u Banjoj Luci na pitanje koliko su odluka o imovinskopravnim zahtjevima donijeli tijekom suđenja.
Čak i kada sud dosudi odštetu, naplata često nije moguća. Počinitelji često prenose imovinu na članove obitelji ili druge osobe. Jedan od ključnih mehanizama koji bi mogao spriječiti ovaj problem je zamrzavanje imovine tijekom istrage, ali sudovi često odbijaju te zahtjeve tužiteljstva.
-To je jedan od teških problema s kojima se suočavamo. Moj član, kojeg poznajem, uspio je ostvariti i dobiti ovu naknadu za nematerijalnu štetu, tako da mu se svaki mjesec odbija od mirovine, dok druga dva člana nisu uspjela ostvariti naknadu za nematerijalnu štetu zbog tih zakonskih prepreka, i to je problem – rekla je ranije za Detektor Midheta Kaloper, predsjednica Udruge “Foča 92-95”.
Ahmet Salčin, odvjetnik i pomoćnik direktora za pravna pitanja u Udruženju “Vaša prava BiH”, navodi da je postupao u nekoliko slučajeva gdje se tražio imovinskopravni zahtjev u kaznenim postupcima, kao i u građanskim postupcima, koji su dulji i u kojima žrtve moraju otkriti svoj identitet, zbog čega nisu najbolji izbor.
Detektor je poslao upit svim sudovima u Bosni i Hercegovini pitajući koliko je odluka doneseno o imovinskopravnim zahtjevima u korist žrtava u slučajevima ratnih zločina.
Okružni sud u Doboju donio je 25 pravomoćnih osuđujućih presuda u slučajevima ratnih zločina, od kojih su u tri slučaja osuđenici obvezni isplatiti odštetu oštećenima u iznosima od 2.000, 10.000 i 20.000 KM, na temelju prijedloga oštećenika za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva za naknadu na ime nematerijalne štete.
Osnovni sud u Šamcu dosudio je imovinskopravni zahtjev od 60.000 maraka u jednom slučaju.
U razdoblju od siječnja 2016. do svibnja 2026. godine, Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine donio je četiri pravomoćne presude u slučajevima ratnih zločina u kojima su dosuđeni imovinskopravni zahtjevi od 5.000, 22.150, 30.000 i 35.000 KM.
U dvije takve presude, Općinski sud u Sanskom Mostu dosudio je žrtvama odštetu od 35.000 i 60.000 maraka za petero tužitelja, uz određenu zateznu kamatu od 12 posto.
Županijski sud u Novom Travniku navodi da je u jednom slučaju dvjema osuđenim osobama dosuđena odšteta u ukupnom iznosu od 22.000 KM.
Ovih pet sudova dosudilo je ukupno oko 302.000 KM odštete na temelju imovinskopravnih zahtjeva žrtava u slučajevima ratnih zločina. Ostali sudovi naveli su da nemaju predmeta ili ih ne mogu razdvojiti u CMS-u.
Iz Općinskog suda u Gradačcu naveli su da su za razdoblje od 2015. do danas imali tri predmeta u kojima su traženi imovinskopravni zahtjevi nakon presuđenog ratnog zločina. U sva tri predmeta odšteta nije dosuđena, jer je zahtjev odbijen zbog zastare.
U Općinskom sudu u Živinicama, u dva predmeta odbijeni su zahtjevi za naknadu štete zbog zatočeništva i smrti bliske osobe.
Osnovni sud Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine dosudio je oslobođenima za ratne zločine u tri tužbe iznose od 39.000, 28.610, 15.515 i oko 14.600 KM u slučaju koji još nije pravomoćno okončan.
Prema odlukama državnog suda, Bosna i Hercegovina je u deset godina isplatila ukupno tri milijuna i tristo tisuća KM odštete u 84 slučaja oslobođenima za ratne zločine. To je 11 puta više od iznosa koje su sudovi prijavili Detektoru imovinskih zahtjeva preživjelih.
-U presudama u istim slučajevima dosuđeno je ukupno 2.937.433 KM na ime nematerijalne i materijalne štete, te 355.012 KM na ime troškova građanskog postupka – podaci su državnog suda.
Na pitanje koliko su odštete isplatili preživjelima tijekom tog vremena, nisu mogli dati odgovor.
-Sud ne posjeduje navedene podatke, jer ne vodi niti je obvezan voditi posebne statističke evidencije koje bi se odnosile na navedeno – odgovorio je Sud Bosne i Hercegovine. Ovaj odgovor stigao je od većine od 75 vrhovnih, kantonalnih, okružnih i drugih sudova kojima smo poslali zahtjev za dostavu podataka.
Općinski sud u Sarajevu navodi da “u CMS sustavu (sustavu za automatsko upravljanje predmetima) ne postoji zakonska osnova na temelju koje bismo mogli priznati odluke o naknadi štete žrtvama ratnih zločina, a posebno ne visinu usvojenog imovinskopravnog zahtjeva”.
Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće BiH (VSTV BiH) kaže da se podaci o dosuđenim naknadama i imovinskopravnim zahtjevima ne evidentiraju kao zasebni podaci u CMS sustavu, već se nalaze isključivo u sadržaju sudskih odluka.
-Zato bi njihovo utvrđivanje bilo moguće samo kroz pojedinačnu analizu sadržaja presuda – navode u odgovoru.
Na pitanje je li moguće to promijeniti u CMS-u, kažu da se sustav kontinuirano nadograđuje razvojem novih funkcionalnosti i dopunama šifrarnika. Ove nadogradnje provode se na temelju zaključaka koje je usvojilo VSTV-e BiH, nadležna radna tijela Vijeća, kao i u slučajevima kada je takva obveza propisana zakonskim rješenjima, izvještava BIRN BiH.
