Prema Indeksu percepcije korupcije (CPI), Bosna i Hercegovina je među četiri najlošije pozicionirane zemlje u Europi s ocjenom 34 od mogućih 100, a u svijetu zauzima 109. mjesto, koje dijeli s Alžirom, Nepalom i Indonezijom. Mala promjena od jednog boda više u odnosu na prošlu godinu ne mijenja sliku višegodišnje stagnacije jer Bosna i Hercegovina i dalje ostaje na samom dnu Europe gdje lošiji rezultat imaju samo Rusija, Bjelorusija i Srbija, koja je posljednjih godina doživjela značajan pad zbog posljedica korupcije na ljudske živote i gušenja građanskih sloboda.
Naglasak ovogodišnjeg istraživanja CPI-ja bio je na posljedicama koje slom demokracije ostavlja na stanje korupcije u zemlji, jer su zemlje s izgrađenim demokratskim institucijama, slobodnim medijima i drugim mehanizmima praćenja rada vlasti učinkovitije u borbi protiv korupcije. U tom smislu, u BiH se ništa nije promijenilo u odnosu na prethodne godine, jer se prema stanju korupcije mjerenom CPI-jem nalazimo između zemalja koje su ocijenjene kao propale demokracije i zemalja koje nose epitet diktatorskih režima. Na to je posebno utjecao niz zakona u Republici Srpskoj koji su tijekom protekle godine imali učinak gušenja slobode govora i udruživanja, kao i urušavanja pravnog poretka.
Globalno izvješće objavljeno uz rezultate CPI-ja također se usredotočilo na financiranje izbornih kampanja, što je ključno za zaštitu izbornog procesa od korupcije. U našem kontekstu važno je reći da istraživanje TI BiH pokazuje da u ovom području vlada potpuni mrak, gdje su stranke u posljednjim izvješćima prikrile najmanje 2,6 milijuna KM troškova kampanje. U zemlji u kojoj vlada privid demokracije, vlada, koja prolazi kroz krizu legitimiteta, sve više pokušava kontrolirati izborni proces, što je dokazano otkrićem masovnih izbornih prijevara.
Regionalno izvješće Transparency Internationala navodi da napredak BiH u borbi protiv korupcije ometaju neuspješni napori da se eliminira politički utjecaj na imenovanja sudaca i da se učinkovito regulira neovisnost i sudaca i tužitelja. TI BiH je već ukazao na farsu koja trenutno prati proces donošenja zakona o VSTV-u, gdje ključni donositelji odluka pokušavaju održati mehanizme koji omogućuju političku kontrolu nad pravosuđem.
-Takvo bh. pravosuđe u zemlji koja je na samom dnu po stanju korupcije, i dalje ima pogubne rezultate u procesuiranju koruptivnih zločina. U takvoj situaciji, brojne korupcijske afere koje su obilježile proteklu godinu, poput afera Viadukt ili Pretis, nisu dobile sudski epilog.
Drugo kritično područje i dalje ostaje sprječavanje javnog kriminala, gdje prema novom zakonu na državnoj razini još nije izrečena nijedna sankcija, u Republici Srpskoj sukob interesa je praktički legaliziran proizvoljnim tumačenjima, a na razini Federacije BiH zakon se ne primjenjuje već 13 godina. Zato je TI BiH nedavno, uz podršku 13 parlamentaraca, pokrenuo donošenje novog zakona o sukobu interesa u Federaciji BiH, a glasanje u parlamentu moglo bi jasno pokazati koji politički akteri opstruiraju ključne reforme, zbog čega je BiH godinama na samom dnu Europe.
S ovom razinom korupcije, Bosna i Hercegovina ne može napraviti nikakve korake prema europskim integracijama, a vlada je obećala da će većinu reformi potrebnih za borbu protiv korupcije ispuniti reformskom agendom. Ipak, i dalje vidimo očite opstrukcije reformskih procesa, posebno od ključnih aktera u vlasti koji prolaze kroz krizu legitimiteta i pokušavaju zadržati poluge vlasti otporom demokratskim procesima, kroz preoblikovanje izborne volje građana i stavljanje pod političku kontrolu onoga što je ostalo od neovisnih institucija u ovoj zemlji.
Zato TI BiH apelira na sve političke aktere, kao i na EU i međunarodnu zajednicu, da podrže borbu protiv korupcije, jer se u suprotnom mogu očekivati samo daljnji koraci prema urušavanju institucija i gušenju ljudskih prava i građanskih sloboda – navodi se u objavi Transparency Internacionala.
