Kada se kupuje stan na dugoročni kredit, prije potpisivanja ugovora sa bankom pregovara se o kamati, o roku otplate, iznosu, visini rate, ali postoji i jedna stvar koju nikako nije moguće predvidjeti. Što se događa s kreditom u slučaju da korisnik kredita umre?
Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH, kaže da postoje tri opcije u ovom slučaju, a o čemu se vodi računa prilikom potpisivanja ugovora o dodjeli kredita.
– Prva opcija je da kredit nastavljaju otplaćivati žiranti (sudužnici). Druga opcija je hipoteka na stan, treća je osiguranje kredita. Ili u nekom posebnim slučajevima banka može olakšati vraćanje duga, ali to nema veze sa biznisom nego sa odnosom banke u nekom konkretnom slučaju – pojašnjava Kutle.
Najbolje je da klijent osigura svoj kredit, predlaže Kutle.
– Kredit se može osigurati na određeno vrijeme ili za cijeli iznos i to plaća klijent koji uzima kredit. Koliko će to koštati, zavisi od visine kredita i na koje vrijeme se osigurava i to je najbolja opcija i za klijenta i za banku i za nasljednike jer u slučaju smrti, osiguranje sve plaća banci!
Isti je princip ako je preminuli ima dug za potrošačke iostale kredite, dodaje naš sagovornik i ističe:
– Prilikom podizanja bilo kojeg kredita uvijek ima glavni dužnik i žirant uz njega, i onda se ostatak kredita od žiranta naplaćuje. Međutim, na potrošačke kredite uvijek se ide na njihovo osiguranje, tako da kasnije nitko nema problema sa vraćanjem preostalog duga.
Jesu li nasljednici dužni vraćati kredit nakon preminulog srodnika, bez obzira o kojoj se vrsti kredita radi?
– Nasljednici stana nemaju nikakve obaveze u vezi s vraćanjem kredita jer nisu pravno vezani, a to se odnosi i na potrošačke kredite. Međutim, ako je stan pod hipotekom, banka uzima stan ili se dogovara sa nasljednicima da oni vrate ostatak kredita. Banci nije u interesu napraviti problem već da naplati ostatak kredita koji je dala – zaključuje Kutle za Faktor.
