Veliki broj znanstvenika na međunarodnom skupu o posljedicama nestanka Bosanskog Kraljevstva

Podjeli

U Mostaru je u četvrtak počeo dvodnevni program međunarodnog znanstvenog skupa ”Posljedice nestanka Bosanskog Kraljevstva”, čiji je fokus na posljedicama pada srednjovjekovne Bosne i Huma u ruke Osmanlija. Jedan od organizatora je HKD Napredak koji je ovu godinu proglasilo Godinom kraljice Katarine, posvetivši se tako obilježavanju 600 godina od njezina rođenja.

Predsjednik HKD-a Napredak Nikola Čiča istaknuo je važnost konferencije ne samo zbog njezina povijesnog značaja, već i zbog njenog doprinosa razumijevanju današnjih izazova. Ako dobro upoznamo te prijelomne trenutke povijesti Bosanskog Kraljevstva, navodi Čiča, puno se bolje možemo suočiti s izazovima koji nas čekaju u budućnosti.

Također je naglasio da na ovoj konferenciji sudjeluje 29 izlagača iz osam europskih zemalja.

– Oni će s različitih aspekata i kritičkim pristupom sagledati ono što su bile posljedice velikog prevrata koji je donio novu civilizaciju na prostor Bosne i Hercegovine i koji je ostavio trajne posljedice koje i danas možemo vidjeti, ne samo kroz identitete koji su se razvijali na ovom području, već prije svega kroz društvene i političke posljedice, koje su i dalje prisutne u Bosni i Hercegovini – rekao je predsjednik HKD-a Napredak.

Povijesni stručnjaci će dati novi pogled i dodatno osvježiti dosadašnja saznanja o kraljici Katarini, kao i događanjima koja su uslijedila nakon pada Bosne, odnosno Bosanskoga Kraljevstva, rekla je pročelnica Studija povijesti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Dijana Pinjuh.

Voditelj Područnog centra Dubrovnik Instituta društvenih znanosti ‘Ivo Pilar’ Vinicije Lupis izrazio je zadovoljstvo pozivom na skup, posebno istaknuvši da je 1997. godine objavio rad o relikvijama svetog Luke. Zahvaljujući tom radu, 2015. godine relikvije su vraćene u franjevački samostan u Jajcu.

– Te smo godine izvršili podjelu relikvija. Riječ je o relikvijaru koji se čuvao u samostanu u Stonu, gdje je kraljica Katarina, bježeći, ostavila relikvije Franjevcima. Relikvijar je dao izraditi Bonifacije Drakulica, jedan od najvećih hrvatskih franjevaca, koji je triput bio kustos Svete zemlje i obnovio Kristov grob – pojasnio je Lupis.

Naglasio je važnost povratka na ovakve teme i prikupljanja novih spoznaja. Skupovi poput ovog omogućuju da se te spoznaje, kako je rekao Lupis, objedine i približe javnosti, posebno u kontekstu još nezavršenih procesa nacionalne integracije određenih naroda. Lupis je istaknuo da Hrvati smatraju kraljicu Katarinu svojom kraljicom i Kraljicom Bosne, te podsjetio da su mnoga današnja hrvatska naselja, od Gradišća do Italije, nastala zbog bijega pred osmanskom okupacijom.

– U razdoblju od 15. do 17. stoljeća formirala se etnička slika hrvatskog naroda kakvog danas poznajemo – rekao je Lupis.

Izvanredni profesor Marinko Marić sa Sveučilišta u Dubrovniku na skupu je govorio o jednome dijelu Katarinina života, odnosno njezinom bijegu iz Bosne i zakloništu u Dubrovniku 1463. godine.

– Specifično je to da su Dubrovčani bili u prijateljskim odnosima s Kosačama i s kraljevskom obitelji, ali s druge strane bili su pod nadzorom Osmanskog carstva, tako da su na jedan način ekvilibrilali između Osmanlija i kraljevske obitelji Kosača i Tomaševića. Tako da su nju u Dubrovniku smjestili, malo riskirajući. Ona je četiri mjeseca bila malo u gradu, malo na otocima oko Dubrovnika – pojasnio je Marić.

Profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu Željko Peković na skupu je posebno istaknuo obnovu Starog mosta, prilikom koje su otkriveni tragovi starijih urbanih struktura i mostova, uključujući najranije prijelaze preko Neretve na tom mjestu.

– U početku je to bila žičara, zatim viseći i drveni most, a 1566. godine izgrađen je kameni most koji smo sačuvali do danas, u replici – objasnio je Peković.

On je dodao kako Neretva presijeca Hercegovinu, stvarajući prirodnu barijeru za prelazak, dok su ljudi i roba oduvijek morali prelaziti rijeku, bilo na jugu kod Počitelja ili na sjeveru kod Konjica.

–  Negdje na sredini Hercegovine, gdje su obale relativno blizu, najraniji prijelaz izgleda da je bio putem žičare. Arheološka istraživanja su otkrila elemente visećeg i drvenog mosta, kao i drvene dijelove koje smo precizno datirali u pojedina desetljeća 11., 13. i 14. stoljeća – pojasnio je Peković.

Organizator dvodnevnog skupa su HKD Napredak i Institut za kulturu i tradiciju Hrvata u BiH, suorganizatori su Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Institut za istraživanje migracija u Zagrebu. Pokrovitelj skupa je Hrvatska akademija za znanost i umjetnost u BiH, a medijski pokrovitelj je Federalna novinska agencija.

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

Veliko slavlje u Mostaru: Ante i Marica Cvitković u Ilićima proslavili 60 godina braka

U crkvi sv. Franje u Ilićima, 16. srpnja 2026. godine, proslavljen je veliki i rijedak jubilej. Kako je u svom govoru istaknuo fra...

Mnogi vozači u BiH misle da je ovo na staklima legalno, ali na granici s Hrvatskom…

Vozači koji na automobilu imaju naknadno postavljene zatamnjene folije često vjeruju da na granici mogu imati problem samo ako nemaju ispravne putne isprave....

Građani u šoku zbog cijena ogrjeva: „Prošle godine pelet plaćao 350 KM, a danas košta preko 700 maraka“

Prema navodima Agencije za statistiku BiH, grijanje tijekom zime koja je pred nama moglo bi nas skuplje koštati. Cijene su od svibnja u...

Održana početna konferencija projekta AgroSolarNet

U četvrtak, 16. srpnja 2026. godine, u prostorijama Agrotehnološkog centra u Cerni održana je početna konferencija projekta AgroSolarNet – Cross-border pilot agrosolar network...

Španjolska zauzela prvo mjesto na FIFA-inoj ljestvici, BIH napredovala za tri pozicije

Španjolska nogometna reprezentacija zauzela je prvo mjesto na novoj ljestvici Međunarodne nogometne federacije – FIFA-e. Na vrhu ljestvice, Španjolska je pretekla argentinsku reprezentaciju,...

Slični članci

Može li povratnik iz Slovenije uvesti automobil koji nije Euro 5 u BiH?

Građanin Bosne i Hercegovine koji se nakon 20 godina rada u Sloveniji...

Drama u zagrebačkom Rebru: Lampa teška 80 kilograma pala je sa stropa operacijske sale

U jednoj od operacijskih sala Kliničkog bolničkog centra (KBC) Rebro u Zagrebu,...

Mostar: U protekla 24 sata četiri prometne nesreće, šest osoba lakše ozlijeđeno

Za protekla 24 sata (23/24.7.2026. godine) iz oblasti sigurnosti prometa registrirane su...

KRAJ “REZERVACIJAMA” NA PLAŽI: Ostavili ručnike pa ostali bez njih, komunalci u Makarskoj krenuli u akciju

S dolaskom vrhunca turističke sezone i sve većih gužvi na plažama, mnogi...

Veliki broj znanstvenika na međunarodnom skupu o posljedicama nestanka Bosanskog Kraljevstva

Podjeli

U Mostaru je u četvrtak počeo dvodnevni program međunarodnog znanstvenog skupa ”Posljedice nestanka Bosanskog Kraljevstva”, čiji je fokus na posljedicama pada srednjovjekovne Bosne i Huma u ruke Osmanlija. Jedan od organizatora je HKD Napredak koji je ovu godinu proglasilo Godinom kraljice Katarine, posvetivši se tako obilježavanju 600 godina od njezina rođenja.

Predsjednik HKD-a Napredak Nikola Čiča istaknuo je važnost konferencije ne samo zbog njezina povijesnog značaja, već i zbog njenog doprinosa razumijevanju današnjih izazova. Ako dobro upoznamo te prijelomne trenutke povijesti Bosanskog Kraljevstva, navodi Čiča, puno se bolje možemo suočiti s izazovima koji nas čekaju u budućnosti.

Također je naglasio da na ovoj konferenciji sudjeluje 29 izlagača iz osam europskih zemalja.

– Oni će s različitih aspekata i kritičkim pristupom sagledati ono što su bile posljedice velikog prevrata koji je donio novu civilizaciju na prostor Bosne i Hercegovine i koji je ostavio trajne posljedice koje i danas možemo vidjeti, ne samo kroz identitete koji su se razvijali na ovom području, već prije svega kroz društvene i političke posljedice, koje su i dalje prisutne u Bosni i Hercegovini – rekao je predsjednik HKD-a Napredak.

Povijesni stručnjaci će dati novi pogled i dodatno osvježiti dosadašnja saznanja o kraljici Katarini, kao i događanjima koja su uslijedila nakon pada Bosne, odnosno Bosanskoga Kraljevstva, rekla je pročelnica Studija povijesti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Dijana Pinjuh.

Voditelj Područnog centra Dubrovnik Instituta društvenih znanosti ‘Ivo Pilar’ Vinicije Lupis izrazio je zadovoljstvo pozivom na skup, posebno istaknuvši da je 1997. godine objavio rad o relikvijama svetog Luke. Zahvaljujući tom radu, 2015. godine relikvije su vraćene u franjevački samostan u Jajcu.

– Te smo godine izvršili podjelu relikvija. Riječ je o relikvijaru koji se čuvao u samostanu u Stonu, gdje je kraljica Katarina, bježeći, ostavila relikvije Franjevcima. Relikvijar je dao izraditi Bonifacije Drakulica, jedan od najvećih hrvatskih franjevaca, koji je triput bio kustos Svete zemlje i obnovio Kristov grob – pojasnio je Lupis.

Naglasio je važnost povratka na ovakve teme i prikupljanja novih spoznaja. Skupovi poput ovog omogućuju da se te spoznaje, kako je rekao Lupis, objedine i približe javnosti, posebno u kontekstu još nezavršenih procesa nacionalne integracije određenih naroda. Lupis je istaknuo da Hrvati smatraju kraljicu Katarinu svojom kraljicom i Kraljicom Bosne, te podsjetio da su mnoga današnja hrvatska naselja, od Gradišća do Italije, nastala zbog bijega pred osmanskom okupacijom.

– U razdoblju od 15. do 17. stoljeća formirala se etnička slika hrvatskog naroda kakvog danas poznajemo – rekao je Lupis.

Izvanredni profesor Marinko Marić sa Sveučilišta u Dubrovniku na skupu je govorio o jednome dijelu Katarinina života, odnosno njezinom bijegu iz Bosne i zakloništu u Dubrovniku 1463. godine.

– Specifično je to da su Dubrovčani bili u prijateljskim odnosima s Kosačama i s kraljevskom obitelji, ali s druge strane bili su pod nadzorom Osmanskog carstva, tako da su na jedan način ekvilibrilali između Osmanlija i kraljevske obitelji Kosača i Tomaševića. Tako da su nju u Dubrovniku smjestili, malo riskirajući. Ona je četiri mjeseca bila malo u gradu, malo na otocima oko Dubrovnika – pojasnio je Marić.

Profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu Željko Peković na skupu je posebno istaknuo obnovu Starog mosta, prilikom koje su otkriveni tragovi starijih urbanih struktura i mostova, uključujući najranije prijelaze preko Neretve na tom mjestu.

– U početku je to bila žičara, zatim viseći i drveni most, a 1566. godine izgrađen je kameni most koji smo sačuvali do danas, u replici – objasnio je Peković.

On je dodao kako Neretva presijeca Hercegovinu, stvarajući prirodnu barijeru za prelazak, dok su ljudi i roba oduvijek morali prelaziti rijeku, bilo na jugu kod Počitelja ili na sjeveru kod Konjica.

–  Negdje na sredini Hercegovine, gdje su obale relativno blizu, najraniji prijelaz izgleda da je bio putem žičare. Arheološka istraživanja su otkrila elemente visećeg i drvenog mosta, kao i drvene dijelove koje smo precizno datirali u pojedina desetljeća 11., 13. i 14. stoljeća – pojasnio je Peković.

Organizator dvodnevnog skupa su HKD Napredak i Institut za kulturu i tradiciju Hrvata u BiH, suorganizatori su Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Institut za istraživanje migracija u Zagrebu. Pokrovitelj skupa je Hrvatska akademija za znanost i umjetnost u BiH, a medijski pokrovitelj je Federalna novinska agencija.

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

Veliko slavlje u Mostaru: Ante i Marica Cvitković u Ilićima proslavili 60 godina braka

U crkvi sv. Franje u Ilićima, 16. srpnja 2026. godine, proslavljen je veliki i rijedak jubilej. Kako je u svom govoru istaknuo fra...

Mnogi vozači u BiH misle da je ovo na staklima legalno, ali na granici s Hrvatskom…

Vozači koji na automobilu imaju naknadno postavljene zatamnjene folije često vjeruju da na granici mogu imati problem samo ako nemaju ispravne putne isprave....

Građani u šoku zbog cijena ogrjeva: „Prošle godine pelet plaćao 350 KM, a danas košta preko 700 maraka“

Prema navodima Agencije za statistiku BiH, grijanje tijekom zime koja je pred nama moglo bi nas skuplje koštati. Cijene su od svibnja u...

Održana početna konferencija projekta AgroSolarNet

U četvrtak, 16. srpnja 2026. godine, u prostorijama Agrotehnološkog centra u Cerni održana je početna konferencija projekta AgroSolarNet – Cross-border pilot agrosolar network...

Španjolska zauzela prvo mjesto na FIFA-inoj ljestvici, BIH napredovala za tri pozicije

Španjolska nogometna reprezentacija zauzela je prvo mjesto na novoj ljestvici Međunarodne nogometne federacije – FIFA-e. Na vrhu ljestvice, Španjolska je pretekla argentinsku reprezentaciju,...

Slični članci

Može li povratnik iz Slovenije uvesti automobil koji nije Euro 5 u BiH?

Građanin Bosne i Hercegovine koji se nakon 20 godina rada u Sloveniji...

Drama u zagrebačkom Rebru: Lampa teška 80 kilograma pala je sa stropa operacijske sale

U jednoj od operacijskih sala Kliničkog bolničkog centra (KBC) Rebro u Zagrebu,...

Mostar: U protekla 24 sata četiri prometne nesreće, šest osoba lakše ozlijeđeno

Za protekla 24 sata (23/24.7.2026. godine) iz oblasti sigurnosti prometa registrirane su...

KRAJ “REZERVACIJAMA” NA PLAŽI: Ostavili ručnike pa ostali bez njih, komunalci u Makarskoj krenuli u akciju

S dolaskom vrhunca turističke sezone i sve većih gužvi na plažama, mnogi...