Veliki broj znanstvenika na međunarodnom skupu o posljedicama nestanka Bosanskog Kraljevstva

Podjeli

U Mostaru je u četvrtak počeo dvodnevni program međunarodnog znanstvenog skupa ”Posljedice nestanka Bosanskog Kraljevstva”, čiji je fokus na posljedicama pada srednjovjekovne Bosne i Huma u ruke Osmanlija. Jedan od organizatora je HKD Napredak koji je ovu godinu proglasilo Godinom kraljice Katarine, posvetivši se tako obilježavanju 600 godina od njezina rođenja.

Predsjednik HKD-a Napredak Nikola Čiča istaknuo je važnost konferencije ne samo zbog njezina povijesnog značaja, već i zbog njenog doprinosa razumijevanju današnjih izazova. Ako dobro upoznamo te prijelomne trenutke povijesti Bosanskog Kraljevstva, navodi Čiča, puno se bolje možemo suočiti s izazovima koji nas čekaju u budućnosti.

Također je naglasio da na ovoj konferenciji sudjeluje 29 izlagača iz osam europskih zemalja.

– Oni će s različitih aspekata i kritičkim pristupom sagledati ono što su bile posljedice velikog prevrata koji je donio novu civilizaciju na prostor Bosne i Hercegovine i koji je ostavio trajne posljedice koje i danas možemo vidjeti, ne samo kroz identitete koji su se razvijali na ovom području, već prije svega kroz društvene i političke posljedice, koje su i dalje prisutne u Bosni i Hercegovini – rekao je predsjednik HKD-a Napredak.

Povijesni stručnjaci će dati novi pogled i dodatno osvježiti dosadašnja saznanja o kraljici Katarini, kao i događanjima koja su uslijedila nakon pada Bosne, odnosno Bosanskoga Kraljevstva, rekla je pročelnica Studija povijesti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Dijana Pinjuh.

Voditelj Područnog centra Dubrovnik Instituta društvenih znanosti ‘Ivo Pilar’ Vinicije Lupis izrazio je zadovoljstvo pozivom na skup, posebno istaknuvši da je 1997. godine objavio rad o relikvijama svetog Luke. Zahvaljujući tom radu, 2015. godine relikvije su vraćene u franjevački samostan u Jajcu.

– Te smo godine izvršili podjelu relikvija. Riječ je o relikvijaru koji se čuvao u samostanu u Stonu, gdje je kraljica Katarina, bježeći, ostavila relikvije Franjevcima. Relikvijar je dao izraditi Bonifacije Drakulica, jedan od najvećih hrvatskih franjevaca, koji je triput bio kustos Svete zemlje i obnovio Kristov grob – pojasnio je Lupis.

Naglasio je važnost povratka na ovakve teme i prikupljanja novih spoznaja. Skupovi poput ovog omogućuju da se te spoznaje, kako je rekao Lupis, objedine i približe javnosti, posebno u kontekstu još nezavršenih procesa nacionalne integracije određenih naroda. Lupis je istaknuo da Hrvati smatraju kraljicu Katarinu svojom kraljicom i Kraljicom Bosne, te podsjetio da su mnoga današnja hrvatska naselja, od Gradišća do Italije, nastala zbog bijega pred osmanskom okupacijom.

– U razdoblju od 15. do 17. stoljeća formirala se etnička slika hrvatskog naroda kakvog danas poznajemo – rekao je Lupis.

Izvanredni profesor Marinko Marić sa Sveučilišta u Dubrovniku na skupu je govorio o jednome dijelu Katarinina života, odnosno njezinom bijegu iz Bosne i zakloništu u Dubrovniku 1463. godine.

– Specifično je to da su Dubrovčani bili u prijateljskim odnosima s Kosačama i s kraljevskom obitelji, ali s druge strane bili su pod nadzorom Osmanskog carstva, tako da su na jedan način ekvilibrilali između Osmanlija i kraljevske obitelji Kosača i Tomaševića. Tako da su nju u Dubrovniku smjestili, malo riskirajući. Ona je četiri mjeseca bila malo u gradu, malo na otocima oko Dubrovnika – pojasnio je Marić.

Profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu Željko Peković na skupu je posebno istaknuo obnovu Starog mosta, prilikom koje su otkriveni tragovi starijih urbanih struktura i mostova, uključujući najranije prijelaze preko Neretve na tom mjestu.

– U početku je to bila žičara, zatim viseći i drveni most, a 1566. godine izgrađen je kameni most koji smo sačuvali do danas, u replici – objasnio je Peković.

On je dodao kako Neretva presijeca Hercegovinu, stvarajući prirodnu barijeru za prelazak, dok su ljudi i roba oduvijek morali prelaziti rijeku, bilo na jugu kod Počitelja ili na sjeveru kod Konjica.

–  Negdje na sredini Hercegovine, gdje su obale relativno blizu, najraniji prijelaz izgleda da je bio putem žičare. Arheološka istraživanja su otkrila elemente visećeg i drvenog mosta, kao i drvene dijelove koje smo precizno datirali u pojedina desetljeća 11., 13. i 14. stoljeća – pojasnio je Peković.

Organizator dvodnevnog skupa su HKD Napredak i Institut za kulturu i tradiciju Hrvata u BiH, suorganizatori su Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Institut za istraživanje migracija u Zagrebu. Pokrovitelj skupa je Hrvatska akademija za znanost i umjetnost u BiH, a medijski pokrovitelj je Federalna novinska agencija.

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

PANIKA U RS-u: Čak 1600 mjesta na fakultetima ostalo prazno, biti će i 3. upisni rok

Na javnim sveučilištima u Srpskoj i nakon dva upisna roka još uvijek ima više od 1600 slobodnih mjesta, pa će kandidati koji nisu...

Federalno ministarstvo obrazovanja pokrenulo inicijativu za probni studij

Potaknuto pozitivnim iskustvima i praksom pojedinih europskih zemalja, Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti pokrenulo je inicijativu i uputilo poziv akreditiranim visokoškolskim ustanovama u...

Novi detalj u slučaju nestalog poštara iz BiH sa 25.000 KM: Poznat identitet, građani čekaju mirovinu

Nestanak poštara iz Višića kod Čapljine dobio je novi zaplet. Riječ je o 31-godišnjem Stipi Jukiću, za kojim je raspisana operativna potraga nakon...

NAKON 44 GODINA VRATIO SE IZ NJEMAČKE U BiH: “Njemačka se mijenja i život je teži, ali BiH ima blago koje mora iskoristiti”

Nakon ukupno 44 godine života u Njemačkoj, novinar i sudski tumač Erdin Kadunić odlučio je napustiti Düsseldorf sa suprugom i troje djece i...

Prva večer turnira u boćama u Ilićima okupila 32 ekipe, večeras završnica

Na igralištu Luka u Ilićima u ponedjeljak je održana prva večer turnira u boćama „Mala Gospa“, koji se igra u formatu 3 na...

Slični članci

Svečanom skupštinom u Mostaru obilježene 143 godine odvjetništva u BiH

Svečanom skupštinom Odvjetničke komore Federacije BiH u Mostaru je obilježeno 143 godine...

U Imotskom otkriven spomenik Mati Parlovu

Brončani kip visok tri i pol metra u čast slavnom boksaču Mati...

Novi umirovljenici podijeljeni u šest kategorija: Pogledajte koliko iznose najniže mirovine

Od 1. srpnja 2026. godine novi korisnici mirovina u Federaciji Bosne i...

Nesreća na putu Mostar – Čitluk: Ozlijeđene dvije osobe

Na magistralnom putu Mostar – Čitluk, u mjestu Čula, jutros oko 8...

Veliki broj znanstvenika na međunarodnom skupu o posljedicama nestanka Bosanskog Kraljevstva

Podjeli

U Mostaru je u četvrtak počeo dvodnevni program međunarodnog znanstvenog skupa ”Posljedice nestanka Bosanskog Kraljevstva”, čiji je fokus na posljedicama pada srednjovjekovne Bosne i Huma u ruke Osmanlija. Jedan od organizatora je HKD Napredak koji je ovu godinu proglasilo Godinom kraljice Katarine, posvetivši se tako obilježavanju 600 godina od njezina rođenja.

Predsjednik HKD-a Napredak Nikola Čiča istaknuo je važnost konferencije ne samo zbog njezina povijesnog značaja, već i zbog njenog doprinosa razumijevanju današnjih izazova. Ako dobro upoznamo te prijelomne trenutke povijesti Bosanskog Kraljevstva, navodi Čiča, puno se bolje možemo suočiti s izazovima koji nas čekaju u budućnosti.

Također je naglasio da na ovoj konferenciji sudjeluje 29 izlagača iz osam europskih zemalja.

– Oni će s različitih aspekata i kritičkim pristupom sagledati ono što su bile posljedice velikog prevrata koji je donio novu civilizaciju na prostor Bosne i Hercegovine i koji je ostavio trajne posljedice koje i danas možemo vidjeti, ne samo kroz identitete koji su se razvijali na ovom području, već prije svega kroz društvene i političke posljedice, koje su i dalje prisutne u Bosni i Hercegovini – rekao je predsjednik HKD-a Napredak.

Povijesni stručnjaci će dati novi pogled i dodatno osvježiti dosadašnja saznanja o kraljici Katarini, kao i događanjima koja su uslijedila nakon pada Bosne, odnosno Bosanskoga Kraljevstva, rekla je pročelnica Studija povijesti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Dijana Pinjuh.

Voditelj Područnog centra Dubrovnik Instituta društvenih znanosti ‘Ivo Pilar’ Vinicije Lupis izrazio je zadovoljstvo pozivom na skup, posebno istaknuvši da je 1997. godine objavio rad o relikvijama svetog Luke. Zahvaljujući tom radu, 2015. godine relikvije su vraćene u franjevački samostan u Jajcu.

– Te smo godine izvršili podjelu relikvija. Riječ je o relikvijaru koji se čuvao u samostanu u Stonu, gdje je kraljica Katarina, bježeći, ostavila relikvije Franjevcima. Relikvijar je dao izraditi Bonifacije Drakulica, jedan od najvećih hrvatskih franjevaca, koji je triput bio kustos Svete zemlje i obnovio Kristov grob – pojasnio je Lupis.

Naglasio je važnost povratka na ovakve teme i prikupljanja novih spoznaja. Skupovi poput ovog omogućuju da se te spoznaje, kako je rekao Lupis, objedine i približe javnosti, posebno u kontekstu još nezavršenih procesa nacionalne integracije određenih naroda. Lupis je istaknuo da Hrvati smatraju kraljicu Katarinu svojom kraljicom i Kraljicom Bosne, te podsjetio da su mnoga današnja hrvatska naselja, od Gradišća do Italije, nastala zbog bijega pred osmanskom okupacijom.

– U razdoblju od 15. do 17. stoljeća formirala se etnička slika hrvatskog naroda kakvog danas poznajemo – rekao je Lupis.

Izvanredni profesor Marinko Marić sa Sveučilišta u Dubrovniku na skupu je govorio o jednome dijelu Katarinina života, odnosno njezinom bijegu iz Bosne i zakloništu u Dubrovniku 1463. godine.

– Specifično je to da su Dubrovčani bili u prijateljskim odnosima s Kosačama i s kraljevskom obitelji, ali s druge strane bili su pod nadzorom Osmanskog carstva, tako da su na jedan način ekvilibrilali između Osmanlija i kraljevske obitelji Kosača i Tomaševića. Tako da su nju u Dubrovniku smjestili, malo riskirajući. Ona je četiri mjeseca bila malo u gradu, malo na otocima oko Dubrovnika – pojasnio je Marić.

Profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu Željko Peković na skupu je posebno istaknuo obnovu Starog mosta, prilikom koje su otkriveni tragovi starijih urbanih struktura i mostova, uključujući najranije prijelaze preko Neretve na tom mjestu.

– U početku je to bila žičara, zatim viseći i drveni most, a 1566. godine izgrađen je kameni most koji smo sačuvali do danas, u replici – objasnio je Peković.

On je dodao kako Neretva presijeca Hercegovinu, stvarajući prirodnu barijeru za prelazak, dok su ljudi i roba oduvijek morali prelaziti rijeku, bilo na jugu kod Počitelja ili na sjeveru kod Konjica.

–  Negdje na sredini Hercegovine, gdje su obale relativno blizu, najraniji prijelaz izgleda da je bio putem žičare. Arheološka istraživanja su otkrila elemente visećeg i drvenog mosta, kao i drvene dijelove koje smo precizno datirali u pojedina desetljeća 11., 13. i 14. stoljeća – pojasnio je Peković.

Organizator dvodnevnog skupa su HKD Napredak i Institut za kulturu i tradiciju Hrvata u BiH, suorganizatori su Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Institut za istraživanje migracija u Zagrebu. Pokrovitelj skupa je Hrvatska akademija za znanost i umjetnost u BiH, a medijski pokrovitelj je Federalna novinska agencija.

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

PANIKA U RS-u: Čak 1600 mjesta na fakultetima ostalo prazno, biti će i 3. upisni rok

Na javnim sveučilištima u Srpskoj i nakon dva upisna roka još uvijek ima više od 1600 slobodnih mjesta, pa će kandidati koji nisu...

Federalno ministarstvo obrazovanja pokrenulo inicijativu za probni studij

Potaknuto pozitivnim iskustvima i praksom pojedinih europskih zemalja, Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti pokrenulo je inicijativu i uputilo poziv akreditiranim visokoškolskim ustanovama u...

Novi detalj u slučaju nestalog poštara iz BiH sa 25.000 KM: Poznat identitet, građani čekaju mirovinu

Nestanak poštara iz Višića kod Čapljine dobio je novi zaplet. Riječ je o 31-godišnjem Stipi Jukiću, za kojim je raspisana operativna potraga nakon...

NAKON 44 GODINA VRATIO SE IZ NJEMAČKE U BiH: “Njemačka se mijenja i život je teži, ali BiH ima blago koje mora iskoristiti”

Nakon ukupno 44 godine života u Njemačkoj, novinar i sudski tumač Erdin Kadunić odlučio je napustiti Düsseldorf sa suprugom i troje djece i...

Prva večer turnira u boćama u Ilićima okupila 32 ekipe, večeras završnica

Na igralištu Luka u Ilićima u ponedjeljak je održana prva večer turnira u boćama „Mala Gospa“, koji se igra u formatu 3 na...

Slični članci

Svečanom skupštinom u Mostaru obilježene 143 godine odvjetništva u BiH

Svečanom skupštinom Odvjetničke komore Federacije BiH u Mostaru je obilježeno 143 godine...

U Imotskom otkriven spomenik Mati Parlovu

Brončani kip visok tri i pol metra u čast slavnom boksaču Mati...

Novi umirovljenici podijeljeni u šest kategorija: Pogledajte koliko iznose najniže mirovine

Od 1. srpnja 2026. godine novi korisnici mirovina u Federaciji Bosne i...

Nesreća na putu Mostar – Čitluk: Ozlijeđene dvije osobe

Na magistralnom putu Mostar – Čitluk, u mjestu Čula, jutros oko 8...