Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva Bosna i Hercegovina je dočekala u siromaštvu, u grupi najsiromašnijih zemalja Europe, sa dugim redovima ispred javnih kuhinja i sa javnom kuhinjom za bebe.

Prema podacima koje je nedavno objavio Međunarodni monetarni fond, za razliku od Luksemburga, Irske i Švicarske, koji predvode popis najbogatijih zemalja Europe kada se u obzir uzme bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika, na začelju kolone među najsiromašnijim zemljama nalazi se Bosna i Hercegovina.

Miroslav Subašić, predsjednik Udruženja građana “Mozaik prijateljstva” iz Banja Luke, u okviru kojeg postoji javna kuhinja, ističe u razgovoru za “Nezavisne novine” da oni svakog dana naprave 800 obroka, a vikendom 1.200.

“Bojim se da ću morati razočarati i sebe i druge ljude, siromašnih je sve više i više. Sve više i više ljudi traži ono možda najvrednije danas, a to je hrana. Nije više ni mercedes, niti išta drugo, već je hrana. Hrana je postala jedan veliki luksuz. Što se tiče ‘Mozaika prijateljstva’, a vjerovatno i drugih javnih kuhinja, potreba za hranom je najveća”, kaže Subašić.

Kako navodi, oko 1.900 ljudi na različite načine traži pomoć kroz “Mozaik prijateljstva”.

Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik, ističe za “Nezavisne novine” da je osnovni problem analize svih statističkih podataka u BiH da oni obrađuju prosječnu plaću, prosječne cijene ili potrošačku korpu.

“Ono o čemu statistika ne vodi računa je da više od 80 posto građana BiH ima primanja koja su ispod prosjeka. Ne vodi se računa ni o tome da su kod ovih 20 posto iznadprosječnih, uglavnom dva člana obitelji zaposlena i oba na plaćama iznad prosjeka, dok je kod ovih drugih samo jedan član obitelji zaposlen”, kaže Arnautović i dodaje da statistika ne kazuje ni da su primanja obično obrnuto proporcionalna s brojem djece u jednoj obitelji.

Također, prema njegovim riječima, cijene življenja u većim gradovima su uglavnom i mnogo više nego u manjim mjestima.

“Ogromna većina mirovina je puno manja od prosječne mirovine. Rast cijena je strahovito pogodio ogromnu većinu građana BiH i kupovna moć postaje sve niža. Za nemali broj građana i voće postaje misaona imenica i onda to vodi slabijem imunitetu. A uz slabiji imunitet raste potrošnja na lijekove i onda to sve ponovo vodi nižem standardu. I tako u začaranom krugu većina građana postaje sve siromašnija i prinuđena da se odrekne sve više i više stvari u životu kako bi mogla samo preživjeti”, govori Arnautović za “Nezavisne novine” i dodaje da zima donosi nove izazove poput, nabavke ogreva i zimske odjeće, a time život iz dana u dan postaje sve teži i teži.

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva Bosna i Hercegovina je dočekala u siromaštvu, u grupi najsiromašnijih zemalja Europe, sa dugim redovima ispred javnih kuhinja i sa javnom kuhinjom za bebe.

Prema podacima koje je nedavno objavio Međunarodni monetarni fond, za razliku od Luksemburga, Irske i Švicarske, koji predvode popis najbogatijih zemalja Europe kada se u obzir uzme bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika, na začelju kolone među najsiromašnijim zemljama nalazi se Bosna i Hercegovina.

Miroslav Subašić, predsjednik Udruženja građana “Mozaik prijateljstva” iz Banja Luke, u okviru kojeg postoji javna kuhinja, ističe u razgovoru za “Nezavisne novine” da oni svakog dana naprave 800 obroka, a vikendom 1.200.

“Bojim se da ću morati razočarati i sebe i druge ljude, siromašnih je sve više i više. Sve više i više ljudi traži ono možda najvrednije danas, a to je hrana. Nije više ni mercedes, niti išta drugo, već je hrana. Hrana je postala jedan veliki luksuz. Što se tiče ‘Mozaika prijateljstva’, a vjerovatno i drugih javnih kuhinja, potreba za hranom je najveća”, kaže Subašić.

Kako navodi, oko 1.900 ljudi na različite načine traži pomoć kroz “Mozaik prijateljstva”.

Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik, ističe za “Nezavisne novine” da je osnovni problem analize svih statističkih podataka u BiH da oni obrađuju prosječnu plaću, prosječne cijene ili potrošačku korpu.

“Ono o čemu statistika ne vodi računa je da više od 80 posto građana BiH ima primanja koja su ispod prosjeka. Ne vodi se računa ni o tome da su kod ovih 20 posto iznadprosječnih, uglavnom dva člana obitelji zaposlena i oba na plaćama iznad prosjeka, dok je kod ovih drugih samo jedan član obitelji zaposlen”, kaže Arnautović i dodaje da statistika ne kazuje ni da su primanja obično obrnuto proporcionalna s brojem djece u jednoj obitelji.

Također, prema njegovim riječima, cijene življenja u većim gradovima su uglavnom i mnogo više nego u manjim mjestima.

“Ogromna većina mirovina je puno manja od prosječne mirovine. Rast cijena je strahovito pogodio ogromnu većinu građana BiH i kupovna moć postaje sve niža. Za nemali broj građana i voće postaje misaona imenica i onda to vodi slabijem imunitetu. A uz slabiji imunitet raste potrošnja na lijekove i onda to sve ponovo vodi nižem standardu. I tako u začaranom krugu većina građana postaje sve siromašnija i prinuđena da se odrekne sve više i više stvari u životu kako bi mogla samo preživjeti”, govori Arnautović za “Nezavisne novine” i dodaje da zima donosi nove izazove poput, nabavke ogreva i zimske odjeće, a time život iz dana u dan postaje sve teži i teži.