Udruga Dinarica Mostar, u suradnji i uz podršku Omladinskog kluba “Novi val” Blagaj, održala je u srijedu stručni skup “Utjecaj projekta Gornji horizonti na rijeke hercegovačkog krša”, koji je okupio stručnjake, predstavnike organizacija civilnog društva, ekološke aktiviste, predstavnike relevantnih institucija, te zainteresiranu javnost.

Osnovni cilj skupa bio je upoznati sudionike s projektom “Gornji horizonti”, te njegovim potencijalnim utjecajem na rijeke i druge ekosustave u području hercegovačkog krša, priopćeno je iz navedene udruge.

Diskutiralo se o mogućim promjenama u prirodnom okruženju sliva rijeke Neretve, s posebnim fokusom na rijeke Buna, Bunica i Trebižat.

Posebno zabrinjavajuća tema bila je i mogući porast saliniteta vode u donjem toku i delti Neretve, uključujući dijelove rijeke koji prolaze kroz Republiku Hrvatsku.

“Djelovanje Federalnog ministarstva okoliša i turizma je očuvanje okoliša pa samim tim i očuvanje prirodnih vrijednosti koje smo naslijedili od naših predaka, a koje trebamo ostaviti budućim generacijama. Trudimo se povećati postotak zaštićenog teritorija s obzirom na raznolikost biodiverziteta. Postotak zaštite za sada je mali, ali trudimo se povećati ga u skladu s potpisanim Kunming-Montreal sporazumom i njegovim ciljem 3 gdje su se zemlje na globalnom nivou obavezale da će zaštititi 30 posto svog teritorija”, naglasila je šefica Odsjeka za očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti Federalnog ministarstva okoliša i turizma Zineta Mujaković.

Stručnjaci koji su sudjelovali na skupu podijelili su svoja znanja i iskustva o utjecaju velikih hidroenergetskih projekata na okoliš, s posebnim osvrtom na osjetljive ekosustave koji su prisutni u regiji.

“Zbog voda i budućih generacija isplati se potruditi i iznaći rješenje koje će problem Gornjih horizonata i izgradnje takvih infrastrukturnih objekata staviti u okvire prihvatljivosti za sve u okolišu, a posebno za ljude koji žive u slivu rijeke Neretve. Sam projekt po sebi zamišljen je dobro s lošim posljedicama za one koji nisu vezani za proizvodnju električne energije. To bi se trebalo mijenjati”, kazao je predsjednik udruge “Malo more” iz Hrvatske Nebojša Jerković.

Sudionici su imali priliku aktivno sudjelovati u diskusiji, iznositi svoja mišljenja, te postavljati pitanja od značaja za ovu temu, a skup je još jednom naglasio ulogu organizacija civilnog društva u procesima koji se tiču zaštite okoliša, kao i važnost zajedničkog djelovanja u interesu očuvanja prirodnih resursa regije.

Sastanak je organiziran u sklopu projekta “Mreža Arhus centara za zelenu agendu i zaštitu životne sredine”, koji se realizira u okviru EU programa za “Podršku za postojeće i novoosnovane mreže organizacija civilnog društva”.

Udruga Dinarica Mostar, u suradnji i uz podršku Omladinskog kluba “Novi val” Blagaj, održala je u srijedu stručni skup “Utjecaj projekta Gornji horizonti na rijeke hercegovačkog krša”, koji je okupio stručnjake, predstavnike organizacija civilnog društva, ekološke aktiviste, predstavnike relevantnih institucija, te zainteresiranu javnost.

Osnovni cilj skupa bio je upoznati sudionike s projektom “Gornji horizonti”, te njegovim potencijalnim utjecajem na rijeke i druge ekosustave u području hercegovačkog krša, priopćeno je iz navedene udruge.

Diskutiralo se o mogućim promjenama u prirodnom okruženju sliva rijeke Neretve, s posebnim fokusom na rijeke Buna, Bunica i Trebižat.

Posebno zabrinjavajuća tema bila je i mogući porast saliniteta vode u donjem toku i delti Neretve, uključujući dijelove rijeke koji prolaze kroz Republiku Hrvatsku.

“Djelovanje Federalnog ministarstva okoliša i turizma je očuvanje okoliša pa samim tim i očuvanje prirodnih vrijednosti koje smo naslijedili od naših predaka, a koje trebamo ostaviti budućim generacijama. Trudimo se povećati postotak zaštićenog teritorija s obzirom na raznolikost biodiverziteta. Postotak zaštite za sada je mali, ali trudimo se povećati ga u skladu s potpisanim Kunming-Montreal sporazumom i njegovim ciljem 3 gdje su se zemlje na globalnom nivou obavezale da će zaštititi 30 posto svog teritorija”, naglasila je šefica Odsjeka za očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti Federalnog ministarstva okoliša i turizma Zineta Mujaković.

Stručnjaci koji su sudjelovali na skupu podijelili su svoja znanja i iskustva o utjecaju velikih hidroenergetskih projekata na okoliš, s posebnim osvrtom na osjetljive ekosustave koji su prisutni u regiji.

“Zbog voda i budućih generacija isplati se potruditi i iznaći rješenje koje će problem Gornjih horizonata i izgradnje takvih infrastrukturnih objekata staviti u okvire prihvatljivosti za sve u okolišu, a posebno za ljude koji žive u slivu rijeke Neretve. Sam projekt po sebi zamišljen je dobro s lošim posljedicama za one koji nisu vezani za proizvodnju električne energije. To bi se trebalo mijenjati”, kazao je predsjednik udruge “Malo more” iz Hrvatske Nebojša Jerković.

Sudionici su imali priliku aktivno sudjelovati u diskusiji, iznositi svoja mišljenja, te postavljati pitanja od značaja za ovu temu, a skup je još jednom naglasio ulogu organizacija civilnog društva u procesima koji se tiču zaštite okoliša, kao i važnost zajedničkog djelovanja u interesu očuvanja prirodnih resursa regije.

Sastanak je organiziran u sklopu projekta “Mreža Arhus centara za zelenu agendu i zaštitu životne sredine”, koji se realizira u okviru EU programa za “Podršku za postojeće i novoosnovane mreže organizacija civilnog društva”.

Udruga Dinarica Mostar, u suradnji i uz podršku Omladinskog kluba “Novi val” Blagaj, održala je u srijedu stručni skup “Utjecaj projekta Gornji horizonti na rijeke hercegovačkog krša”, koji je okupio stručnjake, predstavnike organizacija civilnog društva, ekološke aktiviste, predstavnike relevantnih institucija, te zainteresiranu javnost.

Osnovni cilj skupa bio je upoznati sudionike s projektom “Gornji horizonti”, te njegovim potencijalnim utjecajem na rijeke i druge ekosustave u području hercegovačkog krša, priopćeno je iz navedene udruge.

Diskutiralo se o mogućim promjenama u prirodnom okruženju sliva rijeke Neretve, s posebnim fokusom na rijeke Buna, Bunica i Trebižat.

Posebno zabrinjavajuća tema bila je i mogući porast saliniteta vode u donjem toku i delti Neretve, uključujući dijelove rijeke koji prolaze kroz Republiku Hrvatsku.

“Djelovanje Federalnog ministarstva okoliša i turizma je očuvanje okoliša pa samim tim i očuvanje prirodnih vrijednosti koje smo naslijedili od naših predaka, a koje trebamo ostaviti budućim generacijama. Trudimo se povećati postotak zaštićenog teritorija s obzirom na raznolikost biodiverziteta. Postotak zaštite za sada je mali, ali trudimo se povećati ga u skladu s potpisanim Kunming-Montreal sporazumom i njegovim ciljem 3 gdje su se zemlje na globalnom nivou obavezale da će zaštititi 30 posto svog teritorija”, naglasila je šefica Odsjeka za očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti Federalnog ministarstva okoliša i turizma Zineta Mujaković.

Stručnjaci koji su sudjelovali na skupu podijelili su svoja znanja i iskustva o utjecaju velikih hidroenergetskih projekata na okoliš, s posebnim osvrtom na osjetljive ekosustave koji su prisutni u regiji.

“Zbog voda i budućih generacija isplati se potruditi i iznaći rješenje koje će problem Gornjih horizonata i izgradnje takvih infrastrukturnih objekata staviti u okvire prihvatljivosti za sve u okolišu, a posebno za ljude koji žive u slivu rijeke Neretve. Sam projekt po sebi zamišljen je dobro s lošim posljedicama za one koji nisu vezani za proizvodnju električne energije. To bi se trebalo mijenjati”, kazao je predsjednik udruge “Malo more” iz Hrvatske Nebojša Jerković.

Sudionici su imali priliku aktivno sudjelovati u diskusiji, iznositi svoja mišljenja, te postavljati pitanja od značaja za ovu temu, a skup je još jednom naglasio ulogu organizacija civilnog društva u procesima koji se tiču zaštite okoliša, kao i važnost zajedničkog djelovanja u interesu očuvanja prirodnih resursa regije.

Sastanak je organiziran u sklopu projekta “Mreža Arhus centara za zelenu agendu i zaštitu životne sredine”, koji se realizira u okviru EU programa za “Podršku za postojeće i novoosnovane mreže organizacija civilnog društva”.

Udruga Dinarica Mostar, u suradnji i uz podršku Omladinskog kluba “Novi val” Blagaj, održala je u srijedu stručni skup “Utjecaj projekta Gornji horizonti na rijeke hercegovačkog krša”, koji je okupio stručnjake, predstavnike organizacija civilnog društva, ekološke aktiviste, predstavnike relevantnih institucija, te zainteresiranu javnost.

Osnovni cilj skupa bio je upoznati sudionike s projektom “Gornji horizonti”, te njegovim potencijalnim utjecajem na rijeke i druge ekosustave u području hercegovačkog krša, priopćeno je iz navedene udruge.

Diskutiralo se o mogućim promjenama u prirodnom okruženju sliva rijeke Neretve, s posebnim fokusom na rijeke Buna, Bunica i Trebižat.

Posebno zabrinjavajuća tema bila je i mogući porast saliniteta vode u donjem toku i delti Neretve, uključujući dijelove rijeke koji prolaze kroz Republiku Hrvatsku.

“Djelovanje Federalnog ministarstva okoliša i turizma je očuvanje okoliša pa samim tim i očuvanje prirodnih vrijednosti koje smo naslijedili od naših predaka, a koje trebamo ostaviti budućim generacijama. Trudimo se povećati postotak zaštićenog teritorija s obzirom na raznolikost biodiverziteta. Postotak zaštite za sada je mali, ali trudimo se povećati ga u skladu s potpisanim Kunming-Montreal sporazumom i njegovim ciljem 3 gdje su se zemlje na globalnom nivou obavezale da će zaštititi 30 posto svog teritorija”, naglasila je šefica Odsjeka za očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti Federalnog ministarstva okoliša i turizma Zineta Mujaković.

Stručnjaci koji su sudjelovali na skupu podijelili su svoja znanja i iskustva o utjecaju velikih hidroenergetskih projekata na okoliš, s posebnim osvrtom na osjetljive ekosustave koji su prisutni u regiji.

“Zbog voda i budućih generacija isplati se potruditi i iznaći rješenje koje će problem Gornjih horizonata i izgradnje takvih infrastrukturnih objekata staviti u okvire prihvatljivosti za sve u okolišu, a posebno za ljude koji žive u slivu rijeke Neretve. Sam projekt po sebi zamišljen je dobro s lošim posljedicama za one koji nisu vezani za proizvodnju električne energije. To bi se trebalo mijenjati”, kazao je predsjednik udruge “Malo more” iz Hrvatske Nebojša Jerković.

Sudionici su imali priliku aktivno sudjelovati u diskusiji, iznositi svoja mišljenja, te postavljati pitanja od značaja za ovu temu, a skup je još jednom naglasio ulogu organizacija civilnog društva u procesima koji se tiču zaštite okoliša, kao i važnost zajedničkog djelovanja u interesu očuvanja prirodnih resursa regije.

Sastanak je organiziran u sklopu projekta “Mreža Arhus centara za zelenu agendu i zaštitu životne sredine”, koji se realizira u okviru EU programa za “Podršku za postojeće i novoosnovane mreže organizacija civilnog društva”.