Preuranjeno proljeće, zatim kiša, te na kraju razdoblje ekstremnih suša ostavili su pčelare u Bosni i Hercegovini, a posebno u Hercegovini, gotovo bez prinosa meda.

Da su ovogodišnji klimatski ekstremi prouzročili velike probleme pčelarima, potvrđuje Boras Kvesić, predsjednik Saveza udruženja pčelara Hercegovačko-neretvanske županije. 

Kvesić, koji se pčelarstvom bavi već desetljećima, ističe da je sezona izuzetno loša, a mnogim pčelarima selidba pčelinjih zajednica nije bila od pomoći. Velik broj pčelara ostao je bez meda.

“Moja generacija ne pamti ovakvo nešto, a prognoze nisu dobre. Sada se mora razmišljati o pripremi pčelinjih zajednica za zimu, jer nije bilo unosa iz prirode. Kada se uzmu u obzir troškovi, ulaganja i posljedice, situacija se ne čini dobrom”, naglašava Kvesić.

Ističe da se pčelari moraju prilagoditi vremenskim uvjetima i gotovo iz temelja promijeniti način pčelarenja, ali i da se mora posvetiti veća pažnja poticajnim politikama.

“Nije zadatak ili uloga pčela proizvodnja meda, već oprašivanje. Znači, ako sam ostao bez prinosa meda, netko će imati koristi od te pčele koja je obavila svoj glavni zadatak. Poticajna politika ne može se svesti na to da se negdje potpomogne, a negdje umanji, jer ne može se davati 12 KM poticaja po aktivnoj pčelinjoj zajednici, a 60 KM po grlu koze ili ovce”, objašnjava Kvesić.

Cijene meda pod upitnikom

Dok pčelari planiraju svoje strategije preživljavanja, postavlja se pitanje hoće li cijena meda rasti.

“Prošla godina bila je izuzetno dobra, pa pčelari koji se ozbiljno bave ovim poslom imaju zalihe meda, vjerujem da će to biti dovoljno za prodaju do Nove godine. Međutim, s obzirom na to da je ova sezona gotovo neproduktivna, veliko je pitanje što će se dogoditi s cijenama. Neki pčelari već sada prodaju kilogram meda po cijeni od 30 KM”, navodi Kvesić.

Uvoz meda predstavlja dodatni izazov

Uz patvoreni med, pčelari se suočavaju i s problemom uvoza. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore, u Bosnu i Hercegovinu je tijekom prethodnih sedam mjeseci uvezeno čak 33 tone meda u vrijednosti od 2,4 miliona KM.

S druge strane, iz BiH je u istom razdoblju izvezeno samo 1,5 tona meda, čija je vrijednost iznosila 44.400 KM.

Preuranjeno proljeće, zatim kiša, te na kraju razdoblje ekstremnih suša ostavili su pčelare u Bosni i Hercegovini, a posebno u Hercegovini, gotovo bez prinosa meda.

Da su ovogodišnji klimatski ekstremi prouzročili velike probleme pčelarima, potvrđuje Boras Kvesić, predsjednik Saveza udruženja pčelara Hercegovačko-neretvanske županije. 

Kvesić, koji se pčelarstvom bavi već desetljećima, ističe da je sezona izuzetno loša, a mnogim pčelarima selidba pčelinjih zajednica nije bila od pomoći. Velik broj pčelara ostao je bez meda.

“Moja generacija ne pamti ovakvo nešto, a prognoze nisu dobre. Sada se mora razmišljati o pripremi pčelinjih zajednica za zimu, jer nije bilo unosa iz prirode. Kada se uzmu u obzir troškovi, ulaganja i posljedice, situacija se ne čini dobrom”, naglašava Kvesić.

Ističe da se pčelari moraju prilagoditi vremenskim uvjetima i gotovo iz temelja promijeniti način pčelarenja, ali i da se mora posvetiti veća pažnja poticajnim politikama.

“Nije zadatak ili uloga pčela proizvodnja meda, već oprašivanje. Znači, ako sam ostao bez prinosa meda, netko će imati koristi od te pčele koja je obavila svoj glavni zadatak. Poticajna politika ne može se svesti na to da se negdje potpomogne, a negdje umanji, jer ne može se davati 12 KM poticaja po aktivnoj pčelinjoj zajednici, a 60 KM po grlu koze ili ovce”, objašnjava Kvesić.

Cijene meda pod upitnikom

Dok pčelari planiraju svoje strategije preživljavanja, postavlja se pitanje hoće li cijena meda rasti.

“Prošla godina bila je izuzetno dobra, pa pčelari koji se ozbiljno bave ovim poslom imaju zalihe meda, vjerujem da će to biti dovoljno za prodaju do Nove godine. Međutim, s obzirom na to da je ova sezona gotovo neproduktivna, veliko je pitanje što će se dogoditi s cijenama. Neki pčelari već sada prodaju kilogram meda po cijeni od 30 KM”, navodi Kvesić.

Uvoz meda predstavlja dodatni izazov

Uz patvoreni med, pčelari se suočavaju i s problemom uvoza. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore, u Bosnu i Hercegovinu je tijekom prethodnih sedam mjeseci uvezeno čak 33 tone meda u vrijednosti od 2,4 miliona KM.

S druge strane, iz BiH je u istom razdoblju izvezeno samo 1,5 tona meda, čija je vrijednost iznosila 44.400 KM.