Nakon što je Republika Srpska uspostavila registar pedofila, i Federacija Bosne i Hercegovine dobila je sličan registar, no imena i fotografije pravomoćno osuđenih za seksualne zloupotrebe i iskorištavanje djece nisu javno objavljeni. Glavni razlog za to je zaštita članova obitelji počinitelja, kako ne bi bili stigmatizirani, prenose Nezavisne novine. 

“Registar postoji, ali je tajan. Želimo javne podatke o počiniteljima, želimo znati s kim imamo posla”, komentirali su građani vijest da je u FBiH stupio na snagu Pravilnik o registru pedofila.

Ivanka Marković, koja je u Republici Srpskoj bila na čelu radne grupe za izradu Zakona o posebnom registru osoba pravomoćno osuđenih za krivična djela seksualne zloupotrebe i iskorištavanja djece, istaknula je da pristup podacima imaju oni koji trebaju imati takve informacije. “Podaci nisu javno objavljeni zbog zaštite osobnih podataka i prava na privatnost, koje je zajamčeno Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava,” pojasnila je Marković u izjavi za Nezavisne novine.

Cilj zakona nije javno objavljivanje identiteta počinitelja, već zaštita djece i sprječavanje ponovnog počinjenja djela kroz mjere zabrane i obavezno javljanje policiji svakih šest mjeseci. “Nije važno da se zna tko je počinio zločin, već da mu se onemogući ponavljanje djela,” naglasila je Marković.

“Kad bismo znali tko su počinitelji, stigmatizirali bismo ne samo njih, nego i njihove obitelji. Zakon je tu da zaštiti sve uključene,” dodala je.

Svi koji rade s djecom, poput sportskih klubova i kulturnih organizacija, dužni su provjeriti osobe koje zapošljavaju. “Oni mogu pristupiti registru i provjeriti je li netko osuđen za seksualne zločine,” rekla je Marković.

Lana Prlić, zastupnica u Parlamentu FBiH, koja je Pravilnik o registru pedofila predložila parlamentu, izjavila je da registar neće biti javan, kao što nije u većini zemalja, te da će samo pravosudna tijela i policija imati pristup podacima.

Miloš Bukejlović, ministar pravde Republike Srpske, otkrio je da je u registar pedofila u RS-u do sada upisano 247 osoba, a podaci se vode trajno. “Za teške oblike zločina, poput obljube s djetetom mlađim od 15 godina, moguće je izreći doživotni zatvor,” rekao je Bukejlović.

Ministar unutarnjih poslova Republike Srpske, Siniša Karan, kazao je da registar već daje pozitivne rezultate i da je ključna zaštita djece od seksualnog zlostavljanja. “Osuđene osobe moraju prijaviti svako napuštanje mjesta prebivališta kako bi se spriječio njihov kontakt s djecom,” izjavio je Karan.

Upozorio je i na prijetnje visokotehnološkog kriminala, gdje su djeca posebno ranjiva, te je naglasio važnost suradnje među institucijama kako bi se spriječilo zlostavljanje i eksploatacija najmlađih.

Nakon što je Republika Srpska uspostavila registar pedofila, i Federacija Bosne i Hercegovine dobila je sličan registar, no imena i fotografije pravomoćno osuđenih za seksualne zloupotrebe i iskorištavanje djece nisu javno objavljeni. Glavni razlog za to je zaštita članova obitelji počinitelja, kako ne bi bili stigmatizirani, prenose Nezavisne novine. 

“Registar postoji, ali je tajan. Želimo javne podatke o počiniteljima, želimo znati s kim imamo posla”, komentirali su građani vijest da je u FBiH stupio na snagu Pravilnik o registru pedofila.

Ivanka Marković, koja je u Republici Srpskoj bila na čelu radne grupe za izradu Zakona o posebnom registru osoba pravomoćno osuđenih za krivična djela seksualne zloupotrebe i iskorištavanja djece, istaknula je da pristup podacima imaju oni koji trebaju imati takve informacije. “Podaci nisu javno objavljeni zbog zaštite osobnih podataka i prava na privatnost, koje je zajamčeno Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava,” pojasnila je Marković u izjavi za Nezavisne novine.

Cilj zakona nije javno objavljivanje identiteta počinitelja, već zaštita djece i sprječavanje ponovnog počinjenja djela kroz mjere zabrane i obavezno javljanje policiji svakih šest mjeseci. “Nije važno da se zna tko je počinio zločin, već da mu se onemogući ponavljanje djela,” naglasila je Marković.

“Kad bismo znali tko su počinitelji, stigmatizirali bismo ne samo njih, nego i njihove obitelji. Zakon je tu da zaštiti sve uključene,” dodala je.

Svi koji rade s djecom, poput sportskih klubova i kulturnih organizacija, dužni su provjeriti osobe koje zapošljavaju. “Oni mogu pristupiti registru i provjeriti je li netko osuđen za seksualne zločine,” rekla je Marković.

Lana Prlić, zastupnica u Parlamentu FBiH, koja je Pravilnik o registru pedofila predložila parlamentu, izjavila je da registar neće biti javan, kao što nije u većini zemalja, te da će samo pravosudna tijela i policija imati pristup podacima.

Miloš Bukejlović, ministar pravde Republike Srpske, otkrio je da je u registar pedofila u RS-u do sada upisano 247 osoba, a podaci se vode trajno. “Za teške oblike zločina, poput obljube s djetetom mlađim od 15 godina, moguće je izreći doživotni zatvor,” rekao je Bukejlović.

Ministar unutarnjih poslova Republike Srpske, Siniša Karan, kazao je da registar već daje pozitivne rezultate i da je ključna zaštita djece od seksualnog zlostavljanja. “Osuđene osobe moraju prijaviti svako napuštanje mjesta prebivališta kako bi se spriječio njihov kontakt s djecom,” izjavio je Karan.

Upozorio je i na prijetnje visokotehnološkog kriminala, gdje su djeca posebno ranjiva, te je naglasio važnost suradnje među institucijama kako bi se spriječilo zlostavljanje i eksploatacija najmlađih.