U Hrvatskoj je lani na lijekove na recept potrošeno oko 670 milijuna eura, gotovo 10% više nego u 2022. godini. Znatan dio tih lijekova propadne jer se, prema procjenama Svjetske zdravstene organizacije, gotovo 50% pacijenata ne drži propisane terapije, odnosno ne uzima lijekove. Neiskorišteni lijekovi tako se bacaju, ishod liječenja za pacijenta je lošiji, a troškovi za državu sve veći.

Neiskorišteni lijekovi, izdani na recept, završavaju u farmaceutskom otpadu. Ljekarne godinama bilježe porast vraćenih lijekova.

– Pacijenti nama praktički na dnevnoj bazi vraćaju lijekove koje nisu iskoristili. Najčešći razlozi su promjena terapije, istek roka trajanja – koje bi bilo povezano uz neredovito uzimanje ili eventualno ako osoba premine pa zaostane određena količina lijekova, kazao je Mario Vrebčević, magistar farmacije.

Bez obzira na stanje i rok trajanja, lijekovi se ne mogu koristiti za druge pacijente. Ljekarne su ih dužne odgovarajuće zbrinuti odnosno baciti.

– To su i lijekovi i medicinski proizvodi – uglavnom zapravo lijekovi za kroničnu terapiju koji pokazuju da ti lijekovi nisu potrošeni, a trebali su biti. Istraživanja pokazuju da čak i transplantirani pacijenti u nekom trenutku prestanu uzimati svoju terapiju, tako da znate koliko je to stvarno velika tema i s kojom se svi moramo početi baviti, izjavila je Ana Soldo, magistrica farmacije i predsjednica Hrvatske ljekarničke komore.

U 2023. godini izdana su 71.138.323 recepta. To je porast od 3,49% više nego u prethodnoj godini. U prosjeku se svakoj zdravstveno osiguranoj osobi godišnje izda 17 recepata, navodi se u podacima HZZO-a.

Procjene stručnjaka upućuju na to da se u svijetu polovina pacijenata ne pridržava uputa koje mu je liječnik dao.

– Više je razloga zašto pacijenti ne uzimaju lijekove. Jedan je strah od tih lijekova, kojega oni manifestiraju kod nas. Onda kažu da ne bi pili lijekove, ali taj strah nekad zadrže za sebe da nas ne uvrijede – pa onda to ipak prihvate, odnesu doma, ali ne piju. Mi vidimo to kad nam se pacijent vrati s određenim parametrima koje kontroliramo, kazala je Branislava Čilić, liječnica obiteljske medicine.

Izbjegavanjem uzimanja lijekova ishodi liječenja su, pogotovo za kronične bolesnike, znatno lošiji i mogu uzrokovati dugoročne komplikacije.

– Postoje bolesti kronične koje nas ne smetaju, koje nas ne bole. To su npr. dijabetes, hipertenzija, kazala je Čilić i dodala da pacijenti često misle da mogu bez tih lijekova, ali da su dugoročno posljedice katastrofalne.

Nije zanemariv ni ekonomski učinak bacanja lijekova. Koliko zapravo na kraju mi plaćamo komplikacije i možda bolnička liječenja zato što ti lijekovi nisu popijeni na pravi način, u pravo vrijeme, kad im je bilo propisano, upitala je Soldo.

Ministarstvo zdravstva zato razvija projekt kojim će ljekarnici i liječnici moći pratiti pacijenta, a ako je potrebno i educirati ga o važnosti uzimanja terapije.

U Hrvatskoj je lani na lijekove na recept potrošeno oko 670 milijuna eura, gotovo 10% više nego u 2022. godini. Znatan dio tih lijekova propadne jer se, prema procjenama Svjetske zdravstene organizacije, gotovo 50% pacijenata ne drži propisane terapije, odnosno ne uzima lijekove. Neiskorišteni lijekovi tako se bacaju, ishod liječenja za pacijenta je lošiji, a troškovi za državu sve veći.

Neiskorišteni lijekovi, izdani na recept, završavaju u farmaceutskom otpadu. Ljekarne godinama bilježe porast vraćenih lijekova.

– Pacijenti nama praktički na dnevnoj bazi vraćaju lijekove koje nisu iskoristili. Najčešći razlozi su promjena terapije, istek roka trajanja – koje bi bilo povezano uz neredovito uzimanje ili eventualno ako osoba premine pa zaostane određena količina lijekova, kazao je Mario Vrebčević, magistar farmacije.

Bez obzira na stanje i rok trajanja, lijekovi se ne mogu koristiti za druge pacijente. Ljekarne su ih dužne odgovarajuće zbrinuti odnosno baciti.

– To su i lijekovi i medicinski proizvodi – uglavnom zapravo lijekovi za kroničnu terapiju koji pokazuju da ti lijekovi nisu potrošeni, a trebali su biti. Istraživanja pokazuju da čak i transplantirani pacijenti u nekom trenutku prestanu uzimati svoju terapiju, tako da znate koliko je to stvarno velika tema i s kojom se svi moramo početi baviti, izjavila je Ana Soldo, magistrica farmacije i predsjednica Hrvatske ljekarničke komore.

U 2023. godini izdana su 71.138.323 recepta. To je porast od 3,49% više nego u prethodnoj godini. U prosjeku se svakoj zdravstveno osiguranoj osobi godišnje izda 17 recepata, navodi se u podacima HZZO-a.

Procjene stručnjaka upućuju na to da se u svijetu polovina pacijenata ne pridržava uputa koje mu je liječnik dao.

– Više je razloga zašto pacijenti ne uzimaju lijekove. Jedan je strah od tih lijekova, kojega oni manifestiraju kod nas. Onda kažu da ne bi pili lijekove, ali taj strah nekad zadrže za sebe da nas ne uvrijede – pa onda to ipak prihvate, odnesu doma, ali ne piju. Mi vidimo to kad nam se pacijent vrati s određenim parametrima koje kontroliramo, kazala je Branislava Čilić, liječnica obiteljske medicine.

Izbjegavanjem uzimanja lijekova ishodi liječenja su, pogotovo za kronične bolesnike, znatno lošiji i mogu uzrokovati dugoročne komplikacije.

– Postoje bolesti kronične koje nas ne smetaju, koje nas ne bole. To su npr. dijabetes, hipertenzija, kazala je Čilić i dodala da pacijenti često misle da mogu bez tih lijekova, ali da su dugoročno posljedice katastrofalne.

Nije zanemariv ni ekonomski učinak bacanja lijekova. Koliko zapravo na kraju mi plaćamo komplikacije i možda bolnička liječenja zato što ti lijekovi nisu popijeni na pravi način, u pravo vrijeme, kad im je bilo propisano, upitala je Soldo.

Ministarstvo zdravstva zato razvija projekt kojim će ljekarnici i liječnici moći pratiti pacijenta, a ako je potrebno i educirati ga o važnosti uzimanja terapije.