Visoke temperature, koje su obilježile ovo ljeto, doprinijele su da se mnogi osjećaju loše
Zavod za hitnu medicinsku pomoć Županije Sarajevo za 24 sata posjeti otprilike 500 pacijenata, što je, kako je kazala direktorica ove zdravstvene ustanove dr. Jasna Husejinbegović-Musić, za otprilike 30 posto više nego prošle godine, piše Faktor.
– Dolaze nam svi, od građana naše županije, dijaspore, naših ljudi koji dolaze sa strane, a koji nemaju zdravstveno osiguranje BiH, turista iz svih dijelova svijeta… Zaista je ogroman broj pruženih zdravstvenih usluga u toku samo jednog dana – ističe Husejinbegović-Musić.
Prateći strukturu pruženih zdravstvenih usluga u Hitnoj pomoći, Husejinbegović-Musić naglašava kako će nadležne zdravstvene institucije u ŽS, ali i na nivou entiteta što prije morati pokrenuti preventivne preglede.
– COVID-19 je bolest o kojoj smo nešto malo znali, ali ništa nismo znali o njenim posljedicama. Te posljedice tek su sada aktualne. Odgovorno mogu potvrditi da imamo povećan broj onkoloških pacijenata, ali i srčanih i moždanih udara kod mlađih ljudi, što nije bio slučaj do sada. Uz sezonske bolesti, koje se svake godine javljaju, kao što su razne alergijske reakcije, enterokolitisi, koji su povezani sa temperaturnim oscilacijama, hipertenzije, kronične opstruktivne bolesti pluća, koje se očekuju u ovom periodu, liječnike zaista zabrinjava porast broja malignih bolesti, te kod mladih iznenadni srčani i moždani udari – navodi Husejinbegović-Musić.
Kaže da su i izrazito visoke temperature, koje su obilježile ovo ljeto, doprinijele da se mnogi osjećaju loše.
– Meni je bilo smiješno i čudno kada bi prethodnih godina slušala ljude iz Hercegovine da tokom noći mogu zaspati jedino ako im je upaljen klima-uređaj. Mi smo to ovog ljeta doživjeli u Sarajevu.
Pored redovnih obaveza pružanja zdravstvenih usluga pacijentima, uposleni u Hitnoj pomoći, prema riječima Husejinbegović-Musić, moraju “pokriti” i sva događanja u gradu. No i pored svega, kako kaže, Hitna pomoć nema problema sa nedostatkom kadra.
– Kada sam došla na čelo Hitne pomoći, rekla sam da jedino na čemu neću štedjeti – jeste kadar. Prošle godine Zavod zdravstvenog osiguranja ŽS priznao nam je 340 ljudi, što je propisano i našim Pravilnikom o sistematizaciji radnih mjesta. Primili smo maksimalan broj liječnika i medicinskih tehničara, ali i ostalog kadra kako bismo popunili kapacitete. U 2023. godini smo, preko projekta, primili deset liječnika. Projekat je i ove godine u toku, veliki broj mladih ljudi je došao. Ostajem pri stavu da nijednog mladog liječnika, neka se ne ljute ostale profesije, nećemo vratiti, dat ćemo mu mogućnost da radi. Ono čime se ponosimo jeste da imamo 10 doktorica na trudničkom i porodiljskom odsustvu. Vraćaju se iduće godine, a očekujemo i osam specijalizacija – dodaje direktorica.
U Hitnoj pomoći u svakoj smjeni radi 17 liječnika i oko 30 medicinskih tehničara.
– Svaka općina ima tim medicinske pomoći. Ukupno imamo osam timova na terenu, a svaki čini liječnik i dva medicinska tehničara. Osim osam timova, u dispečerskom centru imamo liječnika, dva doktora u ambulanti, te po jednog na Kirurgiji i Pedijatriji.
Na kraju razgovora direktorica se osvrnula i na najčešće intervencije koje imaju u posljednje vrijeme. Istakla je kako je sve više ubojstava i samoubojstava, a spomenula je i intervencije zbog kojih, kako kaže, svaki medicinski radnik još više voli svoj posao.
– Prije dva dana pomogli smo da dvije bebe dođu na svijet i sve je sa naše strane urađeno kako treba. Sinoć je jedan naš sugrađanin dobio i privremeni pacemaker. Mi smo maltene jedina ustanova ovog tipa u Europi, a možda i šire, koja na terenu ugrađuje privremeni pacemaker nakon čega pacijent punim kvalitetom života nastavlja dalje. Mogu reći da smo ih u posljednje vrijeme dosta ugradili. Prije dva dana imali smo i dvije uspješne reanimacije mladih ljudi. Zbog takvih sretnih trenutaka i ishoda još više volimo svoj posao i trudimo se da ga što bolje obavljamo – ispričala je Husejinbegović-Musić.
