Nakon komemoracije u Krnjeuši, biskup banjolučki mons. Željko Majić posjetio je Bosanski Petrovac u pratnji župnika drvarsko-petrovačkog don Davora Klečine. Tamo ih je dočekala nekolicina od malobrojnih katolika koji žive u tom gradu a susreli su i predstavnika općine  Adnana Družića.

Biskup je s pratnjom najprije obišao kapelu na katoličkom groblju koja je još u izgradnji i dao podršku i poticaj da se ova bogomolja što prije završi. Potom su posjetili mjesto u samom središtu grada gdje je nekad stajala župna crkva sv. Petra koju su komunističke vlasti bez ikakva razloga srušile 1949. g., kad i onu u Drvaru, a crkveno zemljište nacionalizirali. Biskup je sa sugovornicima izrazio žaljenje i čuđenje da je netko mogao srušiti jednu tako lijepu crkvu koja je bila pravi ukras grada i kao takva čest prizor i na razglednicama Bos. Petrovca iz razdoblja austro-ugarske uprave u BiH. Podržao je prijedlog da se mjesto gdje je nekad stajala crkva obilježi prikladnom pločom na kojoj će stajati fotografije crkve i informacije o njoj.

Biskup je također sa zanimanjem poslušao informacije o dobrom suživotu u Bos. Petrovcu između dva većinska naroda, srpskog i bošnjačkog, kao i o hvale vrijednom međureligijskom dijalogu i inicijativama u koje je uključena i Katolička Crkva, te je obećao svoju podršku u daljnjem dijalogu.

Na području Bos. Petrovca do 2. svjetskog rata živjelo je preko tisuću katolika, uglavnom Hrvata, ali i pripadnika drugih naroda. S tog područja je i nekadašnji banjolučki biskup Alfred Pichler koji je rođen na Oštrelju 1913, a trideset je godina upravljao Banjolučkom biskupijom.

Katoličke bogomolje bile su – osim one u gradu – u Krnjeuši i na Oštrelju, ali su sve tri srušene i uništene u 2. svjetskom ratu i poraću. Danas u Bos. Petrovcu živi svega petnaestak katolika.

Nakon komemoracije u Krnjeuši, biskup banjolučki mons. Željko Majić posjetio je Bosanski Petrovac u pratnji župnika drvarsko-petrovačkog don Davora Klečine. Tamo ih je dočekala nekolicina od malobrojnih katolika koji žive u tom gradu a susreli su i predstavnika općine  Adnana Družića.

Biskup je s pratnjom najprije obišao kapelu na katoličkom groblju koja je još u izgradnji i dao podršku i poticaj da se ova bogomolja što prije završi. Potom su posjetili mjesto u samom središtu grada gdje je nekad stajala župna crkva sv. Petra koju su komunističke vlasti bez ikakva razloga srušile 1949. g., kad i onu u Drvaru, a crkveno zemljište nacionalizirali. Biskup je sa sugovornicima izrazio žaljenje i čuđenje da je netko mogao srušiti jednu tako lijepu crkvu koja je bila pravi ukras grada i kao takva čest prizor i na razglednicama Bos. Petrovca iz razdoblja austro-ugarske uprave u BiH. Podržao je prijedlog da se mjesto gdje je nekad stajala crkva obilježi prikladnom pločom na kojoj će stajati fotografije crkve i informacije o njoj.

Biskup je također sa zanimanjem poslušao informacije o dobrom suživotu u Bos. Petrovcu između dva većinska naroda, srpskog i bošnjačkog, kao i o hvale vrijednom međureligijskom dijalogu i inicijativama u koje je uključena i Katolička Crkva, te je obećao svoju podršku u daljnjem dijalogu.

Na području Bos. Petrovca do 2. svjetskog rata živjelo je preko tisuću katolika, uglavnom Hrvata, ali i pripadnika drugih naroda. S tog područja je i nekadašnji banjolučki biskup Alfred Pichler koji je rođen na Oštrelju 1913, a trideset je godina upravljao Banjolučkom biskupijom.

Katoličke bogomolje bile su – osim one u gradu – u Krnjeuši i na Oštrelju, ali su sve tri srušene i uništene u 2. svjetskom ratu i poraću. Danas u Bos. Petrovcu živi svega petnaestak katolika.