Ljubuški se pridružuje ekskluzivnom klubu Digital Tax-Free gradova u Bosni i Hercegovini, postajući drugi grad u zemlji, nakon Travnika, koji će uživati ovaj status. Brojne su prednosti koje ovaj koncept donosi građanima, te je jedan od ključnih iskoraka prema modernizaciji poslovnog okruženja i javne uprave u Bosni i Hercegovini.
„Kao što je bio slučaj u Travniku, implementacija DTC modela u Ljubuškom omogućit će fizičkim licima da sa minimalnom administracijom, uz samo tri dokumenta, online registriraju svoj obrt, a sve to u roku od 24 sata. Ova jednostavnost i brzina, uz dodatnu pogodnost da se taksa za osnivanje obrta ne naplaćuje, čine DTC model posebno atraktivnim za poduzetnike“, kaže za Forbes BiH Faruk Hadžić, doktor ekonomskih nauka i makroekonomski analitičar koji je na ovom projektu bio konsultant kako bi se svi koncepti DTCa uspješno implementirali.
U Travniku je, napominje on, ovaj koncept već dao pozitivne rezultate, privlačeći nove investitore i olakšavajući poslovanje domaćim subjektima. Sada, Ljubuški slijedi isti put, što je jasan pokazatelj da gradovi i općine u Bosni i Hercegovini prepoznaju potrebu za modernizacijom i prilagođavanjem suvremenim trendovima.
„Uspjeh ovakvih projekata neraskidivo je vezan za suradnju između lokalnih vlasti i stručnjaka iz oblasti IT-a. U slučaju Ljubuškog, mladi IT stručnjak Jasmin Muslimović odigrao je ključnu ulogu u tehničkoj pripremi i realizaciji projekta, omogućavajući lokalnoj administraciji da se prilagodi potrebama digitalnog doba. Ovakva saradnja ne samo da unapređuje usluge koje javna uprava pruža, već i direktno doprinosi privlačenju investicija i podizanju kvaliteta života građana“, govori Hadžić.
Na pitanje koje su naredne općine ili gradovi koji bi mogli slijediti primjer Travnika i Ljubuškog, Hadžić ističe:
Travnik se priprema za “Digitalnu oazu”
Općine koje su već pokazale interes za modernizaciju svojih usluga, poput Tešnja i Mostara, mogle bi biti sljedeće koje će usvojiti DTC koncept. Također, manje sredine poput Goražda, Cazina ili Čapljine, koje žele privući nove investitore i olakšati poslovanje postojećim subjektima, također bi mogle biti odlični kandidati za ovaj model. Ključno je da lokalne vlasti budu otvorene za promjene i spremne na suradnju sa stručnjacima kako bi se ovakvi projekti uspješno implementirali.“
To što je Travnik prvi grad u BiH koji je ušao u voz digitalizacije ne iznenađuje, budući da ovaj grad u BIH ne „miruje“ kada je riječ o osavremenjavanju svojih usluga kao i praćenju svjetskih trendova. Dok Ljubuški implementira DTF model, Travnik se priprema za još jedan veliki iskorak – projekat Digitalna Oaza Travnik koji će biti realiziran u studenom 2024. godine. Koncept digitalizacije će podići na potpuno novi nivo i omogućiti građanima pristup javnim uslugama kroz aplikaciju putem koje će građani moći digitalno plaćati račune javnih poduzeća, parking, registrirati pravna lica i obrte, pratiti zagađenje zraka i vode u realnom vremenu, te dobiti potrebne dokumente iz nadležnosti općine direktno na kućnu adresu.
„Posebno je značajno to što će ovaj projekt olakšati pristup uslugama građanima u dijaspori. Oni više neće morati dolaziti u zemlju ili čekati u redovima kako bi dobili potrebne dokumente, već će ih moći naručiti online i primiti na svoju stranu adresu. Ova inovacija je od presudnog značaja za unapređenje odnosa između lokalne zajednice i građana u dijaspori, omogućavajući im da budu aktivni dio društva čak i kada su fizički udaljeni“, pojašnjava Hadžić dodajući kako digitalizacija javne uprave kroz projekte kao što su Digital Tax-Free i Digitalna Oaza Travnik pokazuje da Bosna i Hercegovina ima kapacitet i viziju da postane lider u regionu kada je riječ o modernizaciji javnih usluga i poslovnog okruženja.
„Sada je trenutak da i druge lokalne zajednice prepoznaju ove mogućnosti i krenu putem digitalne transformacije“, zaključuje on na kraju.
