U ljetnim mjesecima, a pogotovo pri ovako visokim temperaturama, hrana se brže i lakše kvari zbog čega se povećava rizik od trovanja.

– U ljetnim mjesecima svake godine imamo primjetno nešto veći broj crijevnih viroza, bakterijskih crijevnih infekcija i trovanja hranom – rekla je Feni prof. dr. sc. Svjetlana Grgić, predstojnica Klinike za infektivne bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar.

Kako kaže, uobičajeni simptomi su bol u trbuhu, mučnina, povraćanje, proljev te katkada i povišena temperatura.

U ljetnim mjesecima lako kvarljive namirnice pogrešno i nepravilno skladištene najčešći su uzrok trovanja hranom.

Zbog toga treba izbjegavati jesti podgrijanu hranu, kao i pripremljenu hranu ostavljenu duže od 2 sata na sobnoj temperaturi, zatim izbjegavati jesti kremaste kolače te nepravilno skladištene namirnice (voće, povrće).

Dr. Grgić kaže da se najčešće razbolijevaju konzumenti ovakvih nepravilnih namirnica različite dobi, spola, no epidemija unutar određenih kolektiva tj. skupina do sada nije zabilježena.

Dodaje i da je stafilokokno trovanje najčešće trovanje hranom u ljetnim mjesecima zbog konzumacije nepravilno skladištenih namirnica (ostavljena hrana na sobnoj ili nepravilnoj temperaturi duže od 2 sata).

Klinička slika se očituje u vidu mučnine, povraćanja u mlazovima u više navrata, opće slabosti bez povišene temperature, najčešće 3-6 sati od konzumacije kvarnih namirnica.

Po njezinim riječima, crijevna virusna infekcija, najčešće enterovirusna infekcija se javlja u dječjoj populaciji i očituje se pojavom povišene temperature, opće slabosti, te bolovima u trbuhu zbog proljeva i povraćanje koje se javlja drugog ili trećeg dana bolesti.

U obje varijante, savjetuje dr. Grgić, potrebno je simptomatsko liječenje, uzimanje dosta tekućine (voda, nadoknada elektrolita) te dijetalni režim prehrane.

Liječničku pomoć svakako treba potražiti u slučaju velikog gubitka tekućine, u slučaju običnog povraćanje i većeg broja vodenastih stolica, zbog brže dehidracije osobito u djece i starije populacije što može dovesti do ozbiljnih komplikacija.

U ljetnim mjesecima, a pogotovo pri ovako visokim temperaturama, hrana se brže i lakše kvari zbog čega se povećava rizik od trovanja.

– U ljetnim mjesecima svake godine imamo primjetno nešto veći broj crijevnih viroza, bakterijskih crijevnih infekcija i trovanja hranom – rekla je Feni prof. dr. sc. Svjetlana Grgić, predstojnica Klinike za infektivne bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar.

Kako kaže, uobičajeni simptomi su bol u trbuhu, mučnina, povraćanje, proljev te katkada i povišena temperatura.

U ljetnim mjesecima lako kvarljive namirnice pogrešno i nepravilno skladištene najčešći su uzrok trovanja hranom.

Zbog toga treba izbjegavati jesti podgrijanu hranu, kao i pripremljenu hranu ostavljenu duže od 2 sata na sobnoj temperaturi, zatim izbjegavati jesti kremaste kolače te nepravilno skladištene namirnice (voće, povrće).

Dr. Grgić kaže da se najčešće razbolijevaju konzumenti ovakvih nepravilnih namirnica različite dobi, spola, no epidemija unutar određenih kolektiva tj. skupina do sada nije zabilježena.

Dodaje i da je stafilokokno trovanje najčešće trovanje hranom u ljetnim mjesecima zbog konzumacije nepravilno skladištenih namirnica (ostavljena hrana na sobnoj ili nepravilnoj temperaturi duže od 2 sata).

Klinička slika se očituje u vidu mučnine, povraćanja u mlazovima u više navrata, opće slabosti bez povišene temperature, najčešće 3-6 sati od konzumacije kvarnih namirnica.

Po njezinim riječima, crijevna virusna infekcija, najčešće enterovirusna infekcija se javlja u dječjoj populaciji i očituje se pojavom povišene temperature, opće slabosti, te bolovima u trbuhu zbog proljeva i povraćanje koje se javlja drugog ili trećeg dana bolesti.

U obje varijante, savjetuje dr. Grgić, potrebno je simptomatsko liječenje, uzimanje dosta tekućine (voda, nadoknada elektrolita) te dijetalni režim prehrane.

Liječničku pomoć svakako treba potražiti u slučaju velikog gubitka tekućine, u slučaju običnog povraćanje i većeg broja vodenastih stolica, zbog brže dehidracije osobito u djece i starije populacije što može dovesti do ozbiljnih komplikacija.