Fra Alojzije Palić bit će proglašen blaženim u subotu 16. studenog 2024. u Skadru u Albaniji, a svečano slavlje predvodit će prefekt Dikasterija za kauze svetaca kardinal Marcello Semeraro, objavljeno je na službenoj stranici Nadbiskupije Skadar – Pult.
Ta je vijest došla nakon što je 20. lipnja 2024. objavljen dekret o mučeništvu iz mržnje prema vjeri (in odium fidei) sluge Božjega fra Alojzija koji je odobrio papa Franjo.
Fra Alojzije (Matej) Palić rođen je 20. veljače 1877. u Janjevu. Član Reda manje braće postao je 23. rujna 1896., uzevši ime Alojzije. Studij filozofije završio je u Skadru. Teološke studije završio je u Bologni i Parmi. U Bologni je dovršio i početnu franjevačku formaciju. Doživotne zavjete položio je 8. prosinca 1901. Za svećenika je zaređen u Parmi 20. travnja 1902. Nakon završetka studija vratio se na Kosovo i djelovao kao župnik u Bazu i Đakovici od 1907. godine.
Potom je vršio župničku službu u Peći i Glođanama od 1911. do 1913. godine, u vrijeme balkanskih ratova. Kao župnik u Glođanama suprotstavio se nasilnom pokrštavanju muslimana u nekoliko okolnih sela, koje su provodili pravoslavci. Zbog toga je uhićen i nekoliko dana bio pritvoren u zatvoru u Đakovici. Blizu sela Janosha, 7. ožujka 1913. crnogorski vojnici su mu na putu skinuli franjevački habit i ubili ga hitcima iz puške. Tijelo mu je bilo pokopano na mjestu ubojstva. Nakon nekoliko tjedana tijelo je nađeno i preneseno u crkvu u Zjum. Postupak za beatifikaciju fra Alojzija počeo je u Skadarskoj biskupiji 10. studenog 2002. Poseban proces za fra Alojzija nastavljen je 9. ožujka 2012. u Rimu te je završen objavljivanjem dekreta o mučeništvu 20. lipnja 2024.
Fra Alojzije Palić bit će drugi proglašeni blaženik rodom iz Janjeva uz fra Serafina Glasnovića Kodića koji je beafiticiran 2016. godine.
Vrijedi podsjetiti i da je biskup mostarsko-duvanjske biskupije Petar Palić, upravo Hrvat podrijetlom iz Janjeva i novi iste prezime kao uskoro blaženi Alojzije Palić. Nedavno je za IKA-u objašnjavao kako je došlo do štovanja Alojzija Palića i što o svemu govore Janjevački Hrvati.
Odgovarajući na pitanje kako se u narodu očuvala svijest o mučeničkoj smrti fra Alojzija Palića, s obzirom na davnu 1913. godinu, mons. Palić je rekao da se nikad nije mnogo govorilo o mučeništvu fra Serafina, don Antona, ni fra Alojzija. „Ali i danas postoji rodbina sve trojice Božjih ugodnika, u čijim je obiteljima živjelo – i živi – sjećanje na njihovo stradanje.
„Osobno, kao dijete, nisam toliko čuo o ovoj trojici mučenika, ali znali smo da je uvijek bilo duhovnih zvanja koja su djelovala i u Albaniji i na drugim mjestima, ali se nije smjelo mnogo govoriti o tome. Naravno, kad je komunistički režim propao na ovim prostorima i kad su prvi procesi pokrenuti od Skadarske nadbiskupije, onda se počelo detaljnije govoriti o tim svećenicima koji su podnijeli mučeničku smrt. Počelo se govoriti o tome, i ponovno se nekako vratio kult, odnosno među vjernike je ušla svijest da bismo jednoga dana mogli imati blaženike, pa da se i mole za njihov zagovor. Dakako, to se osobito čini ondje gdje je prisutna vjernička zajednica Janjevaca i Letničana. Znam sigurno da janjevačka zajednica u Kistanjama već dugi niz godina ima i određene pobožnosti i molitve upravo na nakanu za proglašenje blaženima. Sada polako osjećamo i vidimo doista iskrenost, ali i plod ustrajne molitve tolikih molitelja. Znam da se redovito okuplja i zajednica Janjevaca u Zagrebu koji također imaju organizirana euharistijska slavlja, a posebno ova mala zajednica koja je preostala u Janjevu i koja svake godine hodočasti na grob fra Serafina Kodića Glasnovića u franjevačkom samostanu blizu mjesta Leshë u Albaniji“, poručio je.
