Broj birača registriranih za glasanje van BiH i putem pošte za predstojeće lokalne izbore biti će skoro duplo manji u odnosu na izbore 2020. godine, a razlog tome je nezainteresiranost za lokalne (ne)prilike, ali i smanjena mogućnost zlouporaba, jer je sustav prijavljivanja potpuno digitaliziran.

Putem elektronskog servisa e-izbori prijavu za glasanje izvan BiH Središnjem izbornom povjerenstvu BiH podnio je 53.574 potencijalni birač.

Od toga broja obrađeno je 28.570 birača i utvrđeno je da njih 2.080 ima nedostatke. Prema u četvrtak objavljenim podacima, ostalo je da se obradi još 19.037 prijava.

U SIP-u BiH kažu da će, nakon što završe obradu svih pristiglih prijava za glasanje iz stranih zemalja u listopadu ove godine, svi oni koji ne ispunjavaju uvjete imati mogućnost žalbe Apelacijskom odjelu Suda BiH.

Za razliku od izbora održanih 2020. godine, to je skoro duplo manje, s obzirom na to da je na izvodu iz središnjeg biračkog spiska za glasanje izvan BiH bio 101.771 birač, a njih još čak 27.960 skinuto je sa spiska.

Inače, te 2020. godine drastično je porastao broj prijava za glasanje putem pošte, s obzirom na to da je četiri godine ranije za glasanje iz inostranstva bilo registrirano “tek” 65.111 birača.

“Sve je manji interes građana koji imaju pravo da glasaju u Bosni i Hercegovini, a mi općenito imamo problem sa izlaznošću na lokalnim izborima. Nekada je bilo registrirano po 200.000 birača, a sada i od onih koji su se prijavili mislim da 60 posto neće glasati i iskoristiti svoje biračko pravo. Vjerovatno su nezainteresirani, a svemu tome kriva je i aktuelna vlast. Da imate kvalitetne igrače koji privlače publiku, bilo bi više i birača”, rekao je Vehid Šehić, bivši predsjednik SIP-a BiH.

On kaže da treba postaviti pitanje trebaju li ti ljudi uopće sudjelovati na lokalnim izborima te da takvih slučajeva ima u svijetu, da birači iz stranih zemalja ne mogu glasati na lokalnoj razini, a mogu na općoj razini.

“Bune se ljudi u BiH, kažu, dođu ovdje, glasaju i odoše da žive negdje daleko”, naglasio je Šehić.

On smatra da je na smanjenje broja prijavljenih uticalo i to što se smanjila mogućnost manipulacije, i sve je prebačeno na online sustav, gdje se vrlo lako može pratiti tko se registrira i sa koje adrese, dodajući da je nekada bilo slučajeva da jedan čovjek registrira 100 ljudi na istoj adresi.

U razgovoru sa jedinim od birača koji se pokušao registrirati za glasanje iz strane zemlje može se zaključiti da je ovaj put, kako je rekao “zbog sitnica” prijava vraćana na doradu.

“Poslali su mi mail da potpis na obrascu nije isti kao na osobnoj iskaznici i da je potrebno da to ispravim. Ne znam kako da ispravim svoj rukopis tako da sam na kraju odustao od svega”, ispričao je jedan od građana BiH koji živi u stranoj zemlji.

Broj birača registriranih za glasanje van BiH i putem pošte za predstojeće lokalne izbore biti će skoro duplo manji u odnosu na izbore 2020. godine, a razlog tome je nezainteresiranost za lokalne (ne)prilike, ali i smanjena mogućnost zlouporaba, jer je sustav prijavljivanja potpuno digitaliziran.

Putem elektronskog servisa e-izbori prijavu za glasanje izvan BiH Središnjem izbornom povjerenstvu BiH podnio je 53.574 potencijalni birač.

Od toga broja obrađeno je 28.570 birača i utvrđeno je da njih 2.080 ima nedostatke. Prema u četvrtak objavljenim podacima, ostalo je da se obradi još 19.037 prijava.

U SIP-u BiH kažu da će, nakon što završe obradu svih pristiglih prijava za glasanje iz stranih zemalja u listopadu ove godine, svi oni koji ne ispunjavaju uvjete imati mogućnost žalbe Apelacijskom odjelu Suda BiH.

Za razliku od izbora održanih 2020. godine, to je skoro duplo manje, s obzirom na to da je na izvodu iz središnjeg biračkog spiska za glasanje izvan BiH bio 101.771 birač, a njih još čak 27.960 skinuto je sa spiska.

Inače, te 2020. godine drastično je porastao broj prijava za glasanje putem pošte, s obzirom na to da je četiri godine ranije za glasanje iz inostranstva bilo registrirano “tek” 65.111 birača.

“Sve je manji interes građana koji imaju pravo da glasaju u Bosni i Hercegovini, a mi općenito imamo problem sa izlaznošću na lokalnim izborima. Nekada je bilo registrirano po 200.000 birača, a sada i od onih koji su se prijavili mislim da 60 posto neće glasati i iskoristiti svoje biračko pravo. Vjerovatno su nezainteresirani, a svemu tome kriva je i aktuelna vlast. Da imate kvalitetne igrače koji privlače publiku, bilo bi više i birača”, rekao je Vehid Šehić, bivši predsjednik SIP-a BiH.

On kaže da treba postaviti pitanje trebaju li ti ljudi uopće sudjelovati na lokalnim izborima te da takvih slučajeva ima u svijetu, da birači iz stranih zemalja ne mogu glasati na lokalnoj razini, a mogu na općoj razini.

“Bune se ljudi u BiH, kažu, dođu ovdje, glasaju i odoše da žive negdje daleko”, naglasio je Šehić.

On smatra da je na smanjenje broja prijavljenih uticalo i to što se smanjila mogućnost manipulacije, i sve je prebačeno na online sustav, gdje se vrlo lako može pratiti tko se registrira i sa koje adrese, dodajući da je nekada bilo slučajeva da jedan čovjek registrira 100 ljudi na istoj adresi.

U razgovoru sa jedinim od birača koji se pokušao registrirati za glasanje iz strane zemlje može se zaključiti da je ovaj put, kako je rekao “zbog sitnica” prijava vraćana na doradu.

“Poslali su mi mail da potpis na obrascu nije isti kao na osobnoj iskaznici i da je potrebno da to ispravim. Ne znam kako da ispravim svoj rukopis tako da sam na kraju odustao od svega”, ispričao je jedan od građana BiH koji živi u stranoj zemlji.