Podaci o stanju trgovine ljudima u našoj zemlji su alarmantni. Tijekom 2021. godine većina žrtava bila su djeca. Žrtve su najčešće podvrgnute prisilnom radu, uključujući prosjačenje ili služenje u kućanstvima, prakse prisilnih i ugovorenih brakova, seksualnom iskorištavanju te počinjenju kaznenih djela poput džeparenja i krađa. Žrtve se najčešće vrbuju putem online platformi.

Osnovni cilj trgovaca ljudima je ostvarivanje zarade kroz iskorištavanje osoba, bilo da se radi o prisilnom radu, prosjačenju, brakovima ili nekom drugom obliku iskorištavanja. Ovi oblici trgovine ljudima teško se prepoznaju zbog nedostatka prepoznavanja elemenata kaznenog djela, ali i zbog činjenice da žrtve često nisu svjesne da su dio lanca trgovine ljudima.

Amela Efendić, voditeljica Ureda MFS-EMMAUS u Sarajevu:  “U posljednje tri godine, od 2020. do danas, MFS-EMMAUS je u svom skloništu zbrinuo 94 žrtve trgovine ljudima, od čega 86 djece. Možete zamisliti, preko 92% su djeca, što ukazuje na probleme s kojima se suočavamo u Bosni i Hercegovini.”

“Imali smo razne slučajeve, ne mogu ulaziti u detalje, ali otprilike se radi o slučajevima trgovine ljudima u online okruženju. Većinom se to svodi na vrbovanje djece, prvenstveno maloljetnika, putem platformi poput Snapchata, a zatim ta djeca odlaze na sastanke s trgovcima ljudima, bivaju iskorištavana i vrbovana za seksualno iskorištavanje”, govori Saša Petrović, stručnjak za cyber kriminal

Trgovina ljudima je kazneno djelo. Neki od mogućih načina da se žrtva oslobodi iz “lanca” trgovine ljudima uključuju organiziranu policijsku suradnju i pomoć treće osobe. Pravna podrška, prema našim sugovornicima, ključna je u ovoj borbi jer je važno zadobiti povjerenje žrtve.

Hajrija  Hadžiomerović Muftić, inače  umirovljena tužiteljica naglašava kako je “žrtva negdje na margini prema konceptu našeg kaznenog postupka, ponekad prepuštena sama sebi i vrlo je teško ostvariti svoja prava bez pomoći nekoga tko je uz nju.”

Sve osobe u riziku i žrtve trgovine ljudima mogu dobiti savjete i pomoć pozivom na besplatnu liniju za podršku – 080 022 323.

Podaci o stanju trgovine ljudima u našoj zemlji su alarmantni. Tijekom 2021. godine većina žrtava bila su djeca. Žrtve su najčešće podvrgnute prisilnom radu, uključujući prosjačenje ili služenje u kućanstvima, prakse prisilnih i ugovorenih brakova, seksualnom iskorištavanju te počinjenju kaznenih djela poput džeparenja i krađa. Žrtve se najčešće vrbuju putem online platformi.

Osnovni cilj trgovaca ljudima je ostvarivanje zarade kroz iskorištavanje osoba, bilo da se radi o prisilnom radu, prosjačenju, brakovima ili nekom drugom obliku iskorištavanja. Ovi oblici trgovine ljudima teško se prepoznaju zbog nedostatka prepoznavanja elemenata kaznenog djela, ali i zbog činjenice da žrtve često nisu svjesne da su dio lanca trgovine ljudima.

Amela Efendić, voditeljica Ureda MFS-EMMAUS u Sarajevu:  “U posljednje tri godine, od 2020. do danas, MFS-EMMAUS je u svom skloništu zbrinuo 94 žrtve trgovine ljudima, od čega 86 djece. Možete zamisliti, preko 92% su djeca, što ukazuje na probleme s kojima se suočavamo u Bosni i Hercegovini.”

“Imali smo razne slučajeve, ne mogu ulaziti u detalje, ali otprilike se radi o slučajevima trgovine ljudima u online okruženju. Većinom se to svodi na vrbovanje djece, prvenstveno maloljetnika, putem platformi poput Snapchata, a zatim ta djeca odlaze na sastanke s trgovcima ljudima, bivaju iskorištavana i vrbovana za seksualno iskorištavanje”, govori Saša Petrović, stručnjak za cyber kriminal

Trgovina ljudima je kazneno djelo. Neki od mogućih načina da se žrtva oslobodi iz “lanca” trgovine ljudima uključuju organiziranu policijsku suradnju i pomoć treće osobe. Pravna podrška, prema našim sugovornicima, ključna je u ovoj borbi jer je važno zadobiti povjerenje žrtve.

Hajrija  Hadžiomerović Muftić, inače  umirovljena tužiteljica naglašava kako je “žrtva negdje na margini prema konceptu našeg kaznenog postupka, ponekad prepuštena sama sebi i vrlo je teško ostvariti svoja prava bez pomoći nekoga tko je uz nju.”

Sve osobe u riziku i žrtve trgovine ljudima mogu dobiti savjete i pomoć pozivom na besplatnu liniju za podršku – 080 022 323.