Posljednji pokušaj usuglašavanja plana reformi, koji je Bosni i Hercegovini trebao osigurati trenutačnu financijsku potporu iz europskih fondova od 70 milijuna eura, propao je jer se različite razine vlasti u toj zemlji nisu mogle dogovoriti, potvrdili su u srijedu iz Vijeća ministara BiH.
Od BiH se očekivalo da vlasti do podneva izvijeste Europsku komisiju jesu li u stanju provesti plan reformi koji sadrži 113 točaka i čije je prihvaćanje nužno za pristup fondu od šest milijardi eura kojim Unija planira poduprijeti Plan rasta za zapadni Balkan. Pozitivan odgovor značio bi trenutačni priljev 70 milijuna eura u državni proračun.
Riječ je o sredstvima kojima bi se potaknula provedba strukturnih reformi i modernizacija infrastrukture, a u BiH su računali da bi im pritom pripalo najmanje milijardu eura bespovratnih sredstava i povoljnih zajmova.
Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto kazala je kako je Europska komisija produžila rok za usuglašavanje koji je istekao 16. srpnja kako bi BiH mogla podnijeti plan reformi.
“Na žalost, unatoč svim naporima i potpori koju smo dobili od europskih institucija, nije bilo dovoljno da svi u Bosni i Hercegovini pokažemo minimalnu dozu političke odgovornosti i usmjerimo naše aktivnosti prema zajedničkom europskom putu”, izjavila je Krišto.
Suglasnost su uskratile županije Središnja Bosna, Tuzlanska, Zeničko-dobojska te Unsko-sanska, a iz Vijeća ministara ističu kako zbog njihova odbijanja BiH ostaje jedina zemlja zapadnog Balkana koja nije podnijela plan reformi.
Iz tih županija, u kojima je na vlasti Stranka demokratske akcije (SDA), očitovali su se zajedničkom izjavom u kojoj navode kako je plan reformi o kojemu se pregovaralo sadržavao ustupke Republici Srpskoj na koje oni ne mogu pristati.
Vlasti entiteta Republike Srpske ranije su odlučno odbile prihvatiti zahtjeve Europske komisije da BiH dobije jedinstveni broj za pozive u hitnim slučajevima, da se ukine entitetski veto pri donošenju odluka o državnoj pomoći, kao i da se što prije popune dva upražnjena mjesta u Ustavnom sudu BiH, o čemu treba odlučiti parlament RS.
Prema navodima iz ovih županija, u planu reformi koji je bio izmijenjen sukladno zahtjevima iz RS predloženo je izbacivanje dijela koji se odnosi na Ustavni sud i na ukidanje entitetskog veta, a neke ovlasti koje je u provedbi reformi trebala imati država prenesene su na entitetsku razinu.
“Vidljivo je da su se konzultacije odvijale s entitetom RS i da su po diktatu tog entiteta njihova stajališta uvažavana, a naše mišljenje uglavnom ignorirano”, stoji u očitovanju iz četiri županije.
Ministar prometa i komunikacija BiH, ujedno čelnik vladajuće Naše stranke (NS), Edin Forto zbog svega je optužio Stranku demokratske akcije (SDA), koja je u oporbi na državnoj razini ali ima vlast u navedene četiri županije, da namjerno blokira postizanje dogovora.
“Odlučili su u SDA zakočiti europski put i uskratiti novac građanima i tvrtkama u cijeloj BiH. Na ovakvo nerazumno ponašanje smo navikli iz RS, ali evo, SDA ima primjedbe”, napisao je Forto u objavi na društvenim mrežama.
Ranije je upozorio kako BiH s ovakvim ponašanjem nikada neće ući u Europsku uniju jer neće biti u stanju provesti ništa od reformi koje se od nje očekuju.
