Broj zaposlenih u Republici Srpskoj je u padu nakon skoro četiri godine, pokazuju podaci Zavoda za statistiku RS. Kako se navodi u ovim podacima, ukupan broj zaposlenih u prvom kvartalu ove godine iznosio je 289.755, od čega je 246.425 osoba zaposleno u poslovnim subjektima, a 43.330 zaposlenih se odnosi na poduzetnike i zaposlene kod poduzetnika.
“U odnosu na ožujak 2023. godine ukupan broj zaposlenih se smanjio za 0,2%, a u odnosu na rujan 2023. godine za 0,3%”, stoji u podacima.
Tako je u odnosu na prvi kvartal prošle godine broj zaposlenih manji za 482 radnika, dok je u odnosu na treći kvartal prošle godine manji za 990.
Prema dostupnim informacijama sa portala Zavoda za statistiku, ovo je prvi kvartalni pad broja zaposlenih u skoro četiri godine.
Dragana Kokot, glavni tajnik Gospodarske komore Republike Srpske, rekla je za “Nezavisne novine” da je općenito došlo do smanjenja broja zaposlenih, posebno u prerađivačkoj industriji.
“Razlozi su brojni. Nedavno smo imali Upravni odbor i gledali pokazatelje u industriji i svi su u padu, i industrijska proizvodnja i broj zaposlenih i vanjskotrgovinska razmjena i izvoz. U principu, očito je da je ozbiljna kriza u gospodarstvu, a sigurno je upravo taj smanjen obim poslovnih aktivnosti i posebno smanjen broj narudžbi iz stranih zemalja uticao na smanjenje broja zaposlenih. To je negativan trend koji se događa pored standardnog, u smislu odlaska ljudi u inostranstvo na rad, a moguće je da utiče i ljetnja sezona, zbog koje veliki broj radno aktivnog stanovništva odlazi na rad u susjedne zemlje”, naglasila je Kokot.
Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, istaknuo je za “Nezavisne novine” da su poslodavci još krajem prošle godine upozoravali da prevelik rast najniže plaće može dovesti do negativnih učinaka.
“Nije to samo zbog iznosa najniže plaće, već je tada bila najavljena kriza u Europskoj uniji koja će se prenijeti na tržište Republike Srpske, posebno na prerađivačku industriju. U ovoj industriji je pad zaposlenih oko pet posto, što je dosta veliki postotak, dok je u drvoprerađivačkoj industriji ili industriji namještaja pad zaposlenih za čak 18 posto”, kazao je Škrebić.
Prema njegovim riječima, dva su razloga za pad zaposlenih.
“Prvi razlog je upravo kriza koja je zahvatila zapadnu Europu, ali nije toliki pad na tim tržištima. Uvoz EU iz Afrike i Južne Amerike je imao rast, jedino mi na ovom području imamo pad, a jedan od razloga je upravo to što postajemo nekonkurentni. To je zbog visokih troškova rada, odnosno ukupnih troškova proizvodnje. Da bismo bili konkurentni, moramo biti na višem tehnološkom razvoju. Druga veoma bitna stvar je da pad zaposlenih u industriji nije smanjio ukupan broj zaposlenih. Zašto? Zato što je određen broj ljudi koji je izgubio posao u industriji našao posao u javnoj upravi, što je također negativan učinak jer sve analize govore da su javni izdaci previsoki”, naglasio je Škrebić za “Nezavisne novine”.